Da li smo predodređeni za rat? :: Semberija INFO ::

 

Da li smo predodređeni za rat?


U jeku najnovijeg sukoba između Ukrajine i Ruske Federacije, često se zapitamo da li je moguće da se i u XXI vijeku vode ratovi, imajući u vidu katastrofalne posljedice po ljude i materijalna bogatstva u Drugom svjetskom ratu.
​ 
Istovremeno, naslućujemo prijetnju još jednog mogućeg  žarišta svjetskih razmjera, između SAD i Kine. Jedan od mogućih odgovora možemo pronaći u knjizi profesora Grejema T. Alisona, sa američkog Harvardskog univerziteta, „Predodređeni za rat“, koja je objavljena 2015. godine. Povod za pisanje pomenute knjige autor  je našao u razvoju američko-kineskih odnosa, tačnije, o uticaju uspona Kine na Ameriku i njeno pogrešno poimanje da, po svaku cijenu, želi da zadrži dominaciju u svijetu. Kao dokaz o ubrzanom usponu Kine, autor navodi primjer da je u Kini od 2011. godine do 2013. godine, za projekte infrastrukture proizvedeno i upotrijebljeno cementa više, nego u SAD tokom cijelog vijeka. Takođe, on navodi  i značaj kineskog  projekta „Jedan pojas - jedan put“, zatim osnivanje Azijske infrastrukturne banke od strane članica BRIKS-a 2016.godine, čiji je početni kapital bio 100 milijardi američkih dolara, kojoj je pristupilo više od 100 država iz cijelog svijeta, osim SAD i Japana. Tu je i  Nova razvojna banka BRIKS-a koja treba da bude pandan Svjetskoj banci, gdje dominira glas Amerike, kao i u MMF-u. U pomenutim finansijskim institucijama, pored povoljnih uslova za odobravanje kredita, ne postoje politička uslovljavanja, što je slučaj kod MMF-a i Svjetske banke.
 
Posebnu pažnju u knjizi Alison posvećuje upozorenju na to da li Amerika i Kina mogu da izbjegnu „Tukididovu zamku“, posebno u vezi Tajvanske krize. On u knjizi navodi da je u posljednjih pet vijekova bilo 16 sukoba kada sila u usponu uzdrma poziciju vladajuće sile (hegemona), koja nastoji da zadrži staus kvo, odnono da zadrži dominantan položaj.
Od analiziranih 16 slučajeva, 12 je završeno ratnim sukobima, dok je u četiri slučaja izbjegnut oružani sukob. U slučaju SAD i Kine Alison navodi da je rat vjerovatan, ali, ipak, nije neizbježan, pa savjetuje SAD da prihvate realnost uz redefinisanje međunarodnih odnosa.
 
Šta znači „Tukididova zamka“? Autor knjige analizira Peloponeski rat, koji je vođen između Atine i Sparte od 431. do 403. godine p.n.e. Atina i Sparta su bile prve žrtve „Tukididove zamke“, gdje su, kao povod za sukob, postojala tri uzroka: interes, strah i čast. Vladajuća sila u regionu bila je Atina, koja je bila u ubrzanom usponu, zbog čega je izazivala strah kod Sparte, pa je sukob bio neizbježan. Znači, u pitanju je fenomen kada jedan autoritet poljulja pojavu drugog autoriteta. U konkretnom slučaju, rat je vođen između dva vojna bloka na teritoriji cijelog Peloponeza, koji je Tukidid detaljno opisao u svojoj monografiji pod istim nazivom. Pobjeda je bila na strani Sparte, koja je bila najveća, vrlo disciplinovana i, sveštenstvom podržana, kopnena sila i koja se udružila sa svojim saveznicima iz cijelog regiona, dok je Atina sa njenom demokratijom i imperijom u usponu bila tragičan gubitnik’’, posjeća za portal ,,Semberija info’’ profesor dr Budimir Stakić.

Semberija info