BOŽANA GUŽVIĆ, PREDSJEDNIK OKRUŽNOG PRIVREDNOG SUDA BIJELjINA: Od ekspeditivnosti suda zavisi i kvalitet poslovnog okruženja :: Semberija INFO ::

 

BOŽANA GUŽVIĆ, PREDSJEDNIK OKRUŽNOG PRIVREDNOG SUDA BIJELjINA: Od ekspeditivnosti suda zavisi i kvalitet poslovnog okruženja


Bijeljinski Okružni privredni sud ocjenjivan je u proteklim godinama kao jedan od najekspeditivnijih, odnosno najažurnijih privrednih sudova u Republici Srpskoj. Božana Gužvić već šest godina uspješno obavlja funkciju predsjednika i sudije Okružnog privrednog suda u Bijeljini. 

Ocjenjujući rad suda u protekloj 2020. godini, koju je obilježila pandemija virusa korona, ali i rad u prethodnim godinama koje su obilježili komplikovani i teški predmeti koji su se odnosili na stečajeve u Bobar banci, Fabrici glinice Birač i bijeljinskoj Fabrici šećera, Božana Gužvić kaže da je Okružni privredni sud u Bijeljini, kao specijalizovana privredno – pravna o pravosudna institucija, od početka osnivanja imao turbulentan rad.

- Imali smo probleme sa kadrovskom nepopunjenošću, jer smo konstantno imali manjak od još jednog sudije.
U vrijeme osnivanja sud je imao po sistematizaciji pet sudijskih funkcija, od kojih je jedna predsjednik suda.
Ta situacija se promijenila u 2018. godini kada smo dobili još jednu sudijsku poziciju i sada je to jedan optimalan broj sudija za rad po predmetima ovog suda. Osim problema sudijske nepopunjenosti, koji je uspješno riješen, ovaj sud, sticajem okolnosti i zbog područja koje pokriva svojom nadležnošću, a to su gradovi Bijeljina i Zvornik, opštine Ugljevik, Lopare, Srebrenica i Bratunac, u radu je imao izuzetno teške predmete. Tu, prije svega, mislim na stečaj u Fabrici glinice Birač, koji je otvoren u 2013. godini i još uvijek se čeka na njegov završetak. Stečaj Bobar banke je sa sobom donio prevelik broj predmeta, a tu je i ponovljeni stečaj u Fabrici šećera. Što se tiče prvog stečaja u Fabrici šećera, on je imao i svoj krivični epilog, a riječ je o presudi za organizovani kriminal. Novotvoreni stečaj je nosio teret i tog postupka. Izvjesno je da je taj stečaj pri kraju. Ostala je još jedna parnica po tužbi ,,Tamola”, firme sa Djevičanskih ostrva protiv Fabrike šećera. Mislim da je ta parnica pri kraju. Što se tiče Bobar banke, ostalo je još nekoliko neriješenih sporova. Najveći broj sporova je ovaj sud riješio, a među tim sporovima najveći udio su činili sporovi Bobar banke protiv bivših radnika Banke. Ostaje nam još okončanje stečaja za Fabriku glinice Birač. Čekamo odluku Ustavnog suda u predmetu po apelaciji litvanske Ukio banke protiv presude ovog suda. Imamo još nekoliko sporova koji, možda, i neće značiti mnogo za okončanje stečaja. Čekamo da se poslože kockice po pitanju prodaje potraživanja institucija Republike Srpske. Nemamo informacije da li je taj postupak okončan i ovaj stečaj je trenutno ,,na čekanju”, jer još nisu sazreli svi uslovi za njegovo okončanje".

Božana Gužvić ističe da je 2019. godina bila izuzetno povoljna sa aspekta ostvarenih rezultata u ovom sudu, tako da su rezultati iz te godine na početku 2020. godine davali nadu i uvjerenje da će sud biti još ažurniji i da će se približavati optimalnim rokovima za okončanje predeta, ali, to se zbog pandemije nije dogodilo.

- Pandemija se odrazila na rad i ove pravosudne institucije, tako da smo od polovine marta do prvog juna 2020. godine, kada smo ponovo aktivirali rad u sudu, odgađali sva ročišta u sudu. Sud nije bio zatvoren. Organizovali smo smjenski rad kako bi nas bilo što manje u neadekvatnom i prenatrpanom prostoru. Aktivirajući ponovo predmete prvog juna prošle godine, uspjeli smo do kraja godine da riješimo veliki broj predmeta. Očekujemo da će ova godina biti ključna, kada je u pitanju smanjenje daleko većeg broja neriješenih predmeta. Mi smo, na primjer, prvog januara 2020. godine imali neriješenih 1.288  predmeta, dok smo 31. decembra prošle godine imali neriješenih 1.315 predmeta. To je bilo neznatno povećanje broja neriješenih predmeta, što nam daje nadu da ćemo u ovoj godini imati daleko bolje rezultate rada”.

Što se tiče stečajeva, Božana Gužvić kaže da ovaj sud bilježi konstantan pad broja neriješenih predmeta.

- Uz rješavanje parnica koje prate određeni stečaj, uvijek imamo i neki upravni spor ili neke druge okolnosti koje mogu uticati na završetak stečaja. Početkom prošle godine imali smo neriješena 32 predmeta stečaja, da bismo na kraju prošle godine imali 29 neriješenih stečajeva. Što se tiče likvidacija firmi, a riječ je o daleko jednostavnijim postupcima, mi smo na početku prošle godine imali 15 neriješnih predmeta likvidacija, dok smo na kraju godine imali 12 neriješenih likvidacija firmi. I u tom slučaju je smanjen broj neriješenih predmeta. Privredni sudovi, kao sudovi specijalne nadležnosti, bave se posljedicama nečijih radnji, propusta, zloupotreba načela u zasnivanju obligacionih odnosa. Prvenstveno mislim na zloupotrebu načela savjesnosti i poštenja u zasnivanju odnosa. Govorimo o liku i djelu naših poslovnih subjekata. Imamo i neke druge okolnosti, kao što je kriza, pandemija, kada i najjači ili najbolji moraju malo usporiti poslovanje do oporavka tržišta. Smatram da, unatoč takvim okolnostima, mi imamo dobro poslovno okruženje. Možemo samo govoriti o lošim poslovnim subjektima, odnosno o onima koji ne postupaju u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja. Generalno gledajući, ovdje imamo često prisutne određene stranke, što više govori o njima, a ne o radu suda. Imate i poslovne subjekte za koje znamo samo toliko da su registrovani, da rade pošteno i savjesno svoj posao. I takva preduzeća imaju, vjerovatno, poslovnih kriza, ali ih rješavaju u poslovnom duhu, izbjegavajući sudske sporove. Nikako, dakle, ne možemo govoriti o lošem poslovnom okruženju, ali prostora za unapređenje poslovanja sigurno ima. U tom kontekstu vidim i ulogu jednog specijalizovanog privrednog suda, da svojim sudskim odlukama primora privrednike i poslovne subjekte da se u poslovnoj sferi i na tržištu ponašaju u duhu načela savjesnosti i poštenja. To posebno važi, ukoliko je riječ o ulasku domaćih privrednih subjekata u aranžmane sa stranim privrednim subjektima, ukoliko želimo privući strani kapital. Dobro poslovno okruženje ogleda se i u sposobnosti privrednih sudova da u razumnim rokovima rješavaju privredne sporove, opet, naravno, i sa aspekta privlačenja stranog kapitala na naše područje”, kaže Božana Gužvić, predsjednik Okružnog privrednog suda u Bijeljini.

Semberske novine - Semberija info