DANAS SE OBILjEŽAVA MEĐUNARODNI DAN ZADRUGASTVA :: Semberija INFO ::

 

DANAS SE OBILjEŽAVA MEĐUNARODNI DAN ZADRUGASTVA


Svake prve subote u julu obilježava se Međunarodni dan zadrugarstva. Od 1923. godine, u okviru nacionalnih zadružnih saveza i međunarodnog zadružnog pokreta, a od 1995. godine i pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, a posebno 2.012. godina koja je od strane Generalne skupštine UN proglašena i Međunarodnom godinom zadruga, obilježava se taj dan da bi se skrenula pažnja na značaj i potrebe zadrugara, zadruga, zadružnih sektora, zadružnih sistema i zadružnih pokreta.

Što se tiče zadrugarstva u  Republici Srpskoj ono ima dugogodišnju tradiciju. Više od jednog vijeka i prolazilo je  kroz različite faze svog razvoja i djelovanja, bilježeći uspone i padove, kako u organizacionom, tako i u materijalnom razvoju. Smjenjivale su se reorganizacije, integracije, likvidacije i druge promjene oblika organizovanja zadružnog sektora. Zadrugarstvo na području Republike Srpske datira od 1888. godine kada su željeznički radnici u Derventi osnovali prvu privrednu ustanovu na zadružnim osnovama na području Republike Srpske i BiH.

S obzirom da je područje Republike Srpskeraspolagalo i raspolaže značajnim agrarnim resursima, logično je da Republika Srpska ima bogatu zadružnu istoriju i tradiciju zemljoradničkog i poljoprivrednog zadrugarstva i zadružnog pokreta. Republika Srpska može da se ponosi istorijom zadrugarstva, koje, nažalost, više nije na zavidnom nivou.

Prve zadruge u Republici Srpskoj nastale su u seoskim sredinama i bile su plod seljaka koji su decenijama dijelili zlo i dobro sa svojim zadrugama i imale su isključivo kreditni karakter. Hroničari su zapisali da je sembersko selo Brodac, daleke 1906. godine, dobilo prvu kreditnu zadrugu koja se zvala ,,Srpska zemljoradnička kreditna zadruga sa neograničenim jemstvom”, a njen utemeljivač bio seoski sveštenik Mihajlo Jovanović.
 

Jačanje zadruga zaustavio je Prvi svjetski rat, ali većina njih je nastavila rad poslije 1918. godine i radile su sve do 1941. godine. Po završetku Drugog svjetskog rada dolazi do brzog razvoja zadrugarstva osnivanjem poljoprivrednih i seljačkih radnih zadruga, zadružnih organizacija i organizacija kooperanata. Uz sve svoje mane, zadruge toga vremena su imale značajan uticaj na razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Zadruge su osnivale svoje zadružne saveze, u početku zemljoradničke saveze sa nacionalnim obilježjem (do 1927. godine bila su četiri, i to srpski, hrvatski, bošnjački (muslimanski) i njemački), 1946. godine formiran je Glavni savez zemljoradničkih zadruga NR BiH, koji kasnijim transformacijama mijenja naziv u Glavni zadružni savez NR BiH. U okviru ovih saveza djelovali su sreski savezi zemljoradničkih zadruga i poslovni zadružni savezi po vrstama djelatnosti zadruga. Zakonom o organiziranju jedinstvenih privrednih komora iz 1962. godine dolazi do formalno-pravnog nestanka Glavnog zadružnog saveza NRBiH, da bi na inicijativu zadruga i zadružnih radnika 1977. godine došlo do formiranja Zadružnog saveza Bosne i Hercegovine u okviru kojeg su djelovali osnovni zadružni savezi na regionalnom nivou.

U tranzicionom periodu (od 1.990. do 2.000. godine) zemljoradničko zadrugarstvo u Republici Srpskoj bilo je zapostavljeno i na marginama privredne reforme. Donošenjem Zakona o zemljoradničkim zadrugama Republike Srpske, na inicijativu zemljoradničkih zadruga 1999. godine dolazi do osnivanja Zemljoradničkog zadružnog saveza Republike Srpske kao krovne institucije zadružnog sektora u Republici Srpskoj. Zadružni savez Republike Srpske i poljoprivredno zadrugarstvo u Republici Srpskoj funkcioniše u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama Republike Srpske donešenim 2008. godine.

Semberija info