Zašto su stari Grci miješali vino sa morskom vodom? :: Semberija INFO ::

 

Zašto su stari Grci miješali vino sa morskom vodom?


Miješanje vina i morske vode danas može zvučati neprivlačno, ali to je praksa proizvodnje vina koja seže još iz antičke Grčke, a kasnije su je usvojili Rimljani. Morska voda daje vinu neobičan salinitet koji se miješa sa slatkoćom grožđa i daje delikatan ukus, dok istovremeno vino duže čuva. Štaviše, moglo bi se reći da kako prstohvat soli poboljšava ukus gotovo svih namirnica, to isto čini i za čašu vina. Konkretna praksa se prati kroz vijekove, iako je danas samo nekoliko vinara koji je prate.

Antička Grčka je imala dugu tradiciju proizvodnje vina, ispijanja vina i prodaje vina zahvaljujući svojoj idealnoj sunčanoj klimi, kamenitom terenu i istoriji pomorske trgovine. Stari Grci su vino pili miješajući ga sa vodom, obično u odnosu 1:3 (jedan dio vina na tri dijela vode). Imali su posebne posude za miješanje i hlađenje zvane libacije. Pijenje vina koje nije pomiješano sa vodom smatralo se varvarskim. Takvo vino bez vode koristilo se samo kao lijek za bolesne ili tokom putovanja kao tonik. Prema pronađenim spisima, stari Grci su pravili vino miješanjem 50 dijelova mošta-šire sa jednim dijelom morske vode. Mnogi su vjerovali da je ovu metodu proizvodnje vina razvio Dionis, bog vina, o čemu svjedoči mit koji kaže kada mu je prijetio mitski kralj Trakije Likurg, on je našao utočište na moru, a vino koje je nastalo miješanjem šire sa morskom vodom, na grčkom se zvalo antohosmios oinos (što znači vino koje miriše na cvijeće).
 
 
Prva istorijska referenca o drevnim grčkim vinarima koji su dodavali morsku vodu vinu pojavljuje se u spisima rimskog istoričara Katona Starijeg (234. do 149. p.n.e.). Poznato je da su vinari sa ostrva Kos u Egejskom moru dodavali morsku vodu u svoja vina kako bi ga sačuvali. Katon Stariji iznosi detalje o praksi, uključujući sakupljanje morske vode daleko od obale kada je more mirno, tako da voda ima optimalan sadržaj soli. U svojoj knjizi o poljoprivredi, napisanoj oko 160. prije nove ere, rimski istoričar rangira vinograd kao najvažniji granu poljoprivrede u to vrijeme.

Vino Thalassitis, što na grčkom znači „morsko vino“, specifična je sorta bijelog vina od grožđa asirtiko, proizvedenog samo na Santoriniju. Thalassitis se proizvodi iz vinograda na stjenovitim padinama i ima veoma karakterističan ukus gdje se plodovi miješaju sa suptilnim ukusom minerala. Zatim, tu je i malo poznato, ali poznato u krugovima poznavaoca vina Thalassitis Sumerged. Ovo je posebno vino Santorinija koje odležava pet godina na dubini od 25 metara u pučini mora. Ovo izuzetno vino ima dimljenu, aromatičnu dimenziju sa primjesama ugljovodonika. Njegov ukus je omekšao bez ikakvih znakova oksidacije.