KAMEN IZ ROZETE


Prije 220 godina, 15. jula 1799. godine, otkriven je poznati “Kamen iz Rozete”, granodioritska ploča na kojoj se nalazi tekst zakona iz perioda Ptolomeja V tj. drugog vijeka p.n.e. ispisan na tri pisma: staroegipatskim hijeroglifima, egipatskim demotskim pismom (pojednostavljeni hijeroglifi) i starogrčkom pismu.

Kako je dio ispisan na grčkom sadržao i izjavu da su sva tri teksta identična ovo otkriće je bilo ključ za dešifrovanje hijeroglifa, pisma jezika koji je bio “mrtav” već 2000 godina.



Kamen je pronašao francuski vojnik za vrijeme Napoelonove vojničke kampanje na tom produčju, a naziv je dobio po luci koja se nalazila u blizini mjesta Rozeta. Kada su nekoliko godina poslije Britanci pobijedili Napoleona preuzeli su i kamen iz Rozete.

Na dešifrovanju hijeroglifa radilo je nekoliko naučnika.

Englez Tomas Jang je napravio prve pomake u razumijevanju hijeroglifa, ali je francuski orijentalist Žan Fransoa Šampolion bio taj koji je, zahvaljujući svom izvrsnom poznavanju grčkog pisma, uspio u potpunosti dešifrovati ovo pismo. 

Kada je Šampolion objavio svoje otkriće našao se pod udarom Britanaca koji su odbacivali tvrdnju da su Egipćani razvili fonetsko pisanje. Međutim, 1866. godine, korištenjem njegovog pristupa, preveden je još jedan tekst napisan na grčkom i egipatskom pismu. Nažalost, Šampolion nije mogao uživati u svojoj pobjedi jer je umro već 1832. godine.

U svakom slučaju, od tog trenutka jezik i kultura starog Egipta su bili pristupačni za proučavanje kao nikada ranije, a razvoj moderne egiptologije se zbog toga i vezuje za ovaj događaj, odnosno dešifrovanje egipatskog pisma 1822. godine.

Kamen iz Rozete se danas čuva u Britanskom muzeju.

Semberija INFO/M. Rešidović