OBILjEŽAVANjE SRPSKE PRAVOSLAVNE NOVE GODINE :: Semberija INFO ::

 

OBILjEŽAVANjE SRPSKE PRAVOSLAVNE NOVE GODINE


Foto

To je dan kada čovjek treba da preispita sebe i svoja djela

Podsjećamo, od kada se Nova godina počela slaviti, načini su bili različiti.
Svuda u svijetu, kod pravoslavaca i kod rimokatolika, prvo dolazi Božić, pa Nova godina. Zato se i kod pravoslavnih vjernika čestitke upućuju na sljedeći način: „Srećni Božićni i Novogodišnji praznici“, a ne obrnutim redoslijedom.

U sklopu proslave Nove godine spada i kićenje jelke. Međutim, trebalo bi istaći da jelka za Novu godinu kod pravoslavnih vjernika nema i ne bi trebalo da ima nekakav poseban značaj. Takođe, možemo reći da isto važi i za Deda Mraza.

Običaj proslave kalendarske Nove godine, po građanskom kalendaru prvi među pravoslavnim narodima počeli su da slave Sovjeti, kada su osvojili vlast i srušili carstvo. Pravoslavni vjernici bi trebali samo ispoštovati običaj kada se za Božić unosi u domove badnje drvo, koje predstavlja samo jedna grana, ili grančica hrasta koja i poslije Božića ostaje na svom mjestu da ponosno raste.

Srpska pravoslavna crkva obilježava Novu godinu 14. januara po starom, julijanskom kalendaru, služenjem molebana, molitve za Bogom blagoslovenu nastupajuću godinu. Osim Srpske pravoslavne crkve, stari, kalendar poštuju još i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska pravoslavna crkva i monaška zajednica na Svetoj Gori. Stari kalendar je, uz pomoć brojnih naučnika, od kojih je najpoznatiji Sozigen, donio Julije Cezar 46 godina prije Hrista. Po mišljenju brojnih teologa, stari kalendar je mnogo pogodniji i tačniji za izračunavanje datuma Vaskrsa.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve iz dijaspore sve češće traže da se dva najveća hrišćanska praznika Božić i Vaskrs praznuju zajedno sa rimokatolicima, kako tvrde, iz praktičnih razloga. Međutim, Srpska pravoslavna crkva ne može da prihvati novi kalendar, jer za Crkvu pitanje kalendara nije teološko, već naučno pitanje. Podsjetimo, novi kalendar prihvaćen je u nekadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. godine, a do tada je država kao i crkva koristila stari kalendar.

Prema narodnim običajima uoči Nove godine sprema se svečana večera, gdje ukućani sa gostima, prijateljima i srodnicima, uz veselje i pjesmu čekaju ponoć. Tačno u ponoć, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine sa željama za dug život, dobro zdravlje i uspjeh u poslu. Na sam dan Nove godine odlazi se u Crkvu, a poslije se priprema svečani ručak.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je, u našim krajevima, najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mjese novogodišnju česnicu „Vasilicu“. Pored Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obilježavaju se još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu neuobičajenim slavljima, na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave.

U duhovnom smislu, Nova godina postoji onda kada neko, od onih koji žive u nebrizi, počnu da brinu za svoje spasenje. Pošto je Nova godina, početak svih dana u godini, to bi u taj dan trebalo da čovjek preispita sebe i svoja djela, kako bi prvog dana u Novoj godini krenuo i novim putem koji vodi u Carstvo Božije. U taj dan čovjek bi trebalo da sabere svoje misli, ali misli dostojne hrišćanstva, koje bi mogle da upravljaju svim njegovim djelima tokom cijele godine. Suština pomenute promjene sastoji se u tome da čovjek, od toga trenutka, živi za Boga i bližnjega svoga, a ne više samo za sebe kao ranije.

Time on odbacuje ranije navike i sve ono u čemu je nalazio trenutno zadovoljstvo. Tako se sve stvari povodom Nove godine svode na jedno, a to je na unutrašnje obnavljanje samoga sebe. Ako se neko uz Božiju pomoć, usmjeri u Novoj godini na ovaj način, taj će na najsavršeniji način provesti Novu godinu i pripremiti sebe da tako živi tokom cijele godine. Sljedeće godine će onda biti potrebno samo da ponovi ono što je upražnjavao protekle godine.

Semberija info