Na Međunarodni dan hrane, 16. oktobra, dan koji su još 1979. ustanovile zemlje članice UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), ove godine želi ukazati na povezanost zdravlja ljudi s prehrambenim lancem, te naglasiti važnost dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne ishrane.

Prema posljednjim podacima o prehrambenoj nesigurnosti u svijetu, svaki osmi čovjek je gladan, dok se istovremeno svake godine baci nevjerovatnih 1,3 milijarde tona hrane.
 
Danas je 842 miliona ljudi u svijetu lišeno dovoljnih količina hrane, a prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) od pothranjenosti pati 26 odsto djece koja pokazuju zaostalost u razvoju, dok 1,4 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu, od toga je 500 miliona pretilih.

Najveći broj neuhranjenih, njih 827 miliona, živi u zemljama u razvoju. Oni čine 14,3  odsto stanovništva u ovim državama.
 
Ako se posmatraju podaci u protekle dvije decenije, broj gladnih u svijetu se smanjio. Dok je 1992. godine postotak ljudi koji pate od hronične neuhranjenosti iznosio je 19 odsto svjetske populacije, a danas je taj postotak pao na 12, što jeste napredak, ali nedovoljan.
 
Najviše gladnih ima u Aziji i Pacifiku, gdje je taj broj i najviše pao u posljednjih 20 godina i to zbog ubrzanog razvoja nekih zemalja te regije. Pad broja gladnih još je bitniji ako znamo da se tamo dogodio i najveći porast broja stanovnika.
 
Afrika je jedino područje u razvoju gdje je broj gladnih u posljednjih 20 godina narastao sa 175 miliona na 239.
Broj gladnih u razvijenim zemljama takođe je narastao s 13 miliona mjerenih 2004- 2006. godine na 16 miliona izmjerenih ove godine.

Organizacije UN-a upozoravaju svjetske lidere da pojedini regioni nisu ispuniti cilj koji su usvojili, ukazujući da je povećanje produktivnosti poljoprivrede i dostupnost hrane ključno za smanjenje gladi.

Semberija info