Modna ikona s drugačijim viđenjem svijeta, koja je stvarala odjeću inspirisanu jednostavnošću i koja je bila simbol preokreta u svijetu mode, Gabrijela Bonur Šanel, poznata kao Koko Šanel, preminula je prije 50 godina, a iza nje je ostalo modno carstvo koje i danas živi.

Bila je ambiciozna, talentovana žena sa osjećajem za stil i biznis, koja je stvarala odjeću kakvu bi i sama nosila. Njen život su pratili bijeda i glamur, usponi i padovi, ratovi, stradanja i različiti ljubavni jadi. Najveća revolucionarka modne scene bila je prepuštena sebi, svom očaju i veličini, u vječnoj borbi protiv slabosti, sebe i drugih.

Najveći uspjeh i zaokret u svijetu načinila je stvaranjem kreacija inspirisanih muškom odjećom. Sa žena je skinula korzete, skratila im frizure i haljine da bi se osjećale udobnije. Rad je posvetila eleganciji i jednostavnosti.

- Moje kreacije ne izlaze iz mode nakon samo nekoliko dana. Pojedini kreatori prave haljine koje djeluju zastarjelo samo tri dana nakon što su stvorene - govorila je svojevremeno ona, koja je svojim kreacijama zadovoljila ženski ukus elegancije - bluzama i odijelima, pantalonama i haljinama i nakitom jednostavnog dizajna.

Rođena je 1883. godine. Nakon što je naučila da kroji, boraveći u Obazenu, radila je kao krojačica. Kada nije šila, pjevala je u kabareu čiji su posjetioci bili oficiri konjice. Dizajniranje šešira počela je dok je živjela sa Etjenom Balzanom. U početku je to razonoda koja je prerasla u biznis. Ona postaje licencirana dizajnerka 1910. godine i otvara butik u Parizu, u kojem je prodavala kreacije šešira. Karijera Šanelove je procvjetala kada je pozorišna glumica Gabrijela Dorzijat nosila njene šešire u predstavi “Bel Ami” 1912. godine. Nakon toga otvorila je butik u Dovilu, uz pomoć Artura Kapela, gdje je predstavila jednostavnu, svedenu i komfornu odjeću. Godine 1922. na Lonšan hipodromu, Teofil Bader, osnivač pariskih galerija “Lafajet”, upoznao je Šanel sa Pjerom Verthajmerom. Bader je bio zainteresovan za pokretanje prodaje parfema “šanel br. 5” u svojoj robnoj kući. Godine 1924. Šanel je postigla sporazum sa Pjerom i Polom Verthajmerom, direktorima parfemske i kozmetičke kuće “Buržua”. Stvorili su zajednički brend “Šanel parfemi”, a oni su joj dali podršku za proizvodnju, plasman i distribuciju tog parfema.

Na početku Drugog svjetskog rata Šanel je zatvorila prodavnice, a s obzirom na to da je ovaj period bio specifičan po nacističkom oduzimanju imovine i poslovnih preduzeća Jevrejima, dobila je priliku da stekne finansijsku kontrolu nad parfemima “šanel”. Verthajmeri su bili Jevreji, a Koko je tada podnijela zahtjev njemačkim zvaničnicima da legalizuju jednako vlasništvo. Razmirice su riješene 1947. godine, kada je dobila ratni profit od prodaje “šanela br. 5”, a kasnije se Pjer složio s njom da joj plaća sve troškove do kraja njenog života.

Život joj je bio je pun intriga, ljubavnika i skandala - od bogatog nasljednika tekstila Etjena Balzana, industrijalca Artura Edvarda “Boja” Kapela, ruskog plemića Dmitrija Pavloviča, ruskog kompozitora Igora Stravinskog, vojvode od Vestminstera, Hjua Ričarda, Artura Grosvenoroma, do romantične veze sa baronom Hansom Ginterom od Dinklidža, za kojeg su mnogi tvrdili je bio njemački špijun.

U kasnijim godinama ostvarila je još veći profit, srušila i vratila svoju reputaciju, izašla iz mode i vratila joj se. Nakon njene smrti, većinu njenog imanja naslijedio je njen nećak Andre Palas.

Glas Srpske