Brojni stručnjaci savjetuju da nije svaki odmor dobar, te shodno tome, ne savjetuju odraslima popodnevno drijemanje osim ako ono traje manje od 40 minuta. U suprotnom, mogu se poremetiti unurašnji tjelesni sat i ciklusi spavanja. Mayo Clinic piše da je čovjek biološki "programiran" da duži dio noći spava i da u toku dana jednom nakratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13:00 i 15:00 sati opada u najvećoj mjeri, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.

Međutim, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je kako se poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja. Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja sa razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni pritisak i povišen holesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC).

Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta "umisli" da je u stanju dubokog sna što značajno utiče na metabolizam. Zbog toga možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja. Odmornije, "bistrije" i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne odspavaju najviše pola sata. Ukoliko dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu "sporih valova" nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.