NAUČNICI RAZBILI MIT O UTICAJU MESA NA ZDRAVLjE – EVO KAKO ZAPRAVO UTIČE NA ORGANIZAM
Sve su popularnije teorije o štetnosti mesa, a studije su otkrile kako zapravo ova namirnica utiče na zdravlje.
Australijski naučnici proučavali su vezu između konzumiranja mesa i dužine životnog vijeka. Analiza je sprovedena na osnovu podataka iz 175 zemalja iz cijelog svijeta. Istraživači su zaključili da što više mesa ljudi jedu, to je niža stopa smrtnosti novorođenčadi i duži životni vek.
Članak je objavljen u"International Journal of General Medicine" (Međunarodnom žurnalu opšte medicine), a ističe se da je neophodno razbiti mitove koji prate konzumaciju mesa i stavljaju ga na "crnu listu" nepoželjnih i nezdravih namirnica. Vegetarijanstvo ne može da nadoknadi nedostatak vitamina i korisnih elemenata u tragovima, a što je posljedica izbacivanja životinjskih proteina iz ishrane. Autor studije, profesor Mejsi Heneberg smatra da se ljudsko tijelo odavno prilagodilo mesu, a koje prvobitno nije postojalo u ishrani naših predaka.
"Meso malih i velikih životinja je našim precima davalo dovoljno neophodne energije i snage, što je podstaklo podstaklo pojavu genetskih, fizioloških, morfoloških promjena koje su dovele do apsorpcije mesa u ljudskom tijelu, a savremeni ljudi su naslijedili te adaptivne promjene."
Kako meso utiče na organizam?
"Pretjeran unos mesa može da izazove metaboličke poremećaje kao što su hiperurikemija (povišena koncentracija mokraćne kiseline u krvi), a koja povećava rizik od stvaranja kamena", kaže endokrinolog i nutricionista Aleksej Kalinčev.
Crveno prerađeno meso nalazi se na listi mogućih karcinogena Međunarodne agencije za istraživanje raka.
Naučnici su uočili vezu između ovih namirnica i različitih vrsta maligniteta - posebno kolorektalnog karcinoma. Konzumacija mesa treba da odgovara uzrastu (meso mora da bude prisutno u ishrani djece, adolescenata i mladih), polu (muškarcima je potrebno više nego ženama), stepenu fizičke aktivnosti (osobama koje se bave "teškim" fizičkim poslovima je neophodna ova namirnice), pa čak i godišnjem dobu (što je napolju hladnije, hrana treba da bude jača).
Kad je riječ o dugovječnosti, velika potrošnja ove namirnice se obično povezuje sa boljim standardom. Posljedično , bolja finasijska situacija je u vezi sa boljom zdravstvenom njegom, pa tako je zaključak da konzumacija mesa nije uzrok dugog života, već posljedica visokih prihoda koji tome doprinose.
(MONDO)
Australijski naučnici proučavali su vezu između konzumiranja mesa i dužine životnog vijeka. Analiza je sprovedena na osnovu podataka iz 175 zemalja iz cijelog svijeta. Istraživači su zaključili da što više mesa ljudi jedu, to je niža stopa smrtnosti novorođenčadi i duži životni vek.
Članak je objavljen u"International Journal of General Medicine" (Međunarodnom žurnalu opšte medicine), a ističe se da je neophodno razbiti mitove koji prate konzumaciju mesa i stavljaju ga na "crnu listu" nepoželjnih i nezdravih namirnica. Vegetarijanstvo ne može da nadoknadi nedostatak vitamina i korisnih elemenata u tragovima, a što je posljedica izbacivanja životinjskih proteina iz ishrane. Autor studije, profesor Mejsi Heneberg smatra da se ljudsko tijelo odavno prilagodilo mesu, a koje prvobitno nije postojalo u ishrani naših predaka.
"Meso malih i velikih životinja je našim precima davalo dovoljno neophodne energije i snage, što je podstaklo podstaklo pojavu genetskih, fizioloških, morfoloških promjena koje su dovele do apsorpcije mesa u ljudskom tijelu, a savremeni ljudi su naslijedili te adaptivne promjene."
Kako meso utiče na organizam?
"Pretjeran unos mesa može da izazove metaboličke poremećaje kao što su hiperurikemija (povišena koncentracija mokraćne kiseline u krvi), a koja povećava rizik od stvaranja kamena", kaže endokrinolog i nutricionista Aleksej Kalinčev.
Crveno prerađeno meso nalazi se na listi mogućih karcinogena Međunarodne agencije za istraživanje raka.
Naučnici su uočili vezu između ovih namirnica i različitih vrsta maligniteta - posebno kolorektalnog karcinoma. Konzumacija mesa treba da odgovara uzrastu (meso mora da bude prisutno u ishrani djece, adolescenata i mladih), polu (muškarcima je potrebno više nego ženama), stepenu fizičke aktivnosti (osobama koje se bave "teškim" fizičkim poslovima je neophodna ova namirnice), pa čak i godišnjem dobu (što je napolju hladnije, hrana treba da bude jača).
Kad je riječ o dugovječnosti, velika potrošnja ove namirnice se obično povezuje sa boljim standardom. Posljedično , bolja finasijska situacija je u vezi sa boljom zdravstvenom njegom, pa tako je zaključak da konzumacija mesa nije uzrok dugog života, već posljedica visokih prihoda koji tome doprinose.
(MONDO)