1312. - Vatikan raspustio francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. godine radi zaštite poklonika Hristovog groba i odbrane krstaške teritorije na istoku od muslimana.

1599. - Rođen flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na koga je snažno uticao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa Prvog i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrijednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.

1687. - Umro francuski kompozitor, violinista, dirigent, pjevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porijekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog života, neobična ličnost izuzetnog talenta, čvrste volje, tiranske prirode i dalekosežnog uticaja na razvoj muzike svoje druge otadžbine. U saradnji s komediografom Žanom Molijerom stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu - komediju s pjevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao "Te deum" za oporavak bolesnog kralja Luja Četrnaestog, ozlijedio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Djela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Alsesta", "Psiha", "Amadis od Galije", "Asmida", Asis i Galateja", "Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu", "Žorž Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić", crkvene kompozicije "Te deum", "De profundis", "Mizerere".

1794. - Kongres SAD usvojio zakon kojim je američkim brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1797. - Rođen pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da "krvlju i gvožđem" ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861., a 1871. je postao prvi car novostvorenog Njemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864., porazili Austriju 1866., a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. "Izuzetni zakon", kojim je socijalistički pokret u Njemačkoj stavljen van zakona.

1832. - Umro njemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svjetske književnosti. Nekoliko godina poslije završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gdje je 28 godina bio upravnik pozorišta. Bio je obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više narodnih pjesama, uključujući "Hasanaginicu". Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama u istoriji književnosti. Djela: romani "Faust", "Vilhelm Majster", "Jadi mladog Vertera", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tauridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko djelo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", optičko djelo "Teorija boja".

1848. - Pobunjena Venecija proglasila nezavisnost od Austrije.

1895. - Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

1910. - Rođen engleski pisac Nikolas Džon Tarni Monsara, najpoznatiji po romanu "Surovo more", živoj slici zbivanja na malom brodu u vrijeme rata. Ostala djela: romani "Misli na sutra", "Na prvi pogled", "Priča o Ester Kostelo", "Pleme koje je izgubilo vođu", "Smit i Džons".

1913. - Rođen američki glumac srpskog porijekla Mladen Sekulović, poznat kao Karl Malden, koji se proslavio u filmovima Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. Njegovo karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do generala. Filmovi: "Bumerang", "Tramvaj zvani želja" /nagrada "Oskar"/, "Poljubac smrti", "Jednooki Džek", "Paton", "Sinsinati Kid", "Nevada Smit", "Suton".

1917. - SAD, poslije pobjede Februarske revolucije u Rusiji, prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog.

1919. - Prva međunarodna avionska linija uspostavljena između Pariza i Brisela.

1933. - Rođen iranski državnik Abolhasan Bani Sadr, koji je 1980. izabran za prvog predsjednika Irana, poslije zbacivanja šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja sa politikom iranskih vjerskih vođa, 17 mjeseci pošto je postao šef države prinuđen je da ode u izbjeglištvo u Francusku.

1945. - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija u Kairu osnovali Arapsku ligu.

1979. - Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa u Hagu ubili irski teroristi.

1983. - Haim Hercog izabran za predsjednika Izraela.

1992. - Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji vlast osvojila Demokratska partija.

1993. - U Bratuncu, uz crkveno opijelo i vojne počasti, sahranjeno 39 Srba iz sela Kravica, koje su muslimanske jedinice ubile 1993. na pravoslavni Božić. Osim predstavnika Vlade i Skupštine Republike Srpske, oproštaju je prisustvovao komandant mirovnih snaga u bivšoj BiH francuski general Filip Morion.

2001. - Savjet bezbjednosti UN jednoglasno usvojio Rezoluciju 1345 kojom se oštro osuđuje nasilje albanskih ekstremista u Makedoniji.

2004. - Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji koji predviđa spajanje postojećih obavještajnih službi entiteta.

2004. - Izvršena primopredaja međunarodnog aerodroma u Mostaru, koji je iz nadležnosti SFOR-a prešao u nadležnost grada i Federalne direkcije za civilno vazduhoplovstvo.

2004. - Duhovni vođa islamske organizacije Hamas šeik Ahmed Jasin ubijen u toku raketnog napada izraelskih vojnih helikoptera dok je izlazio iz džamije u Gaza Sitiju.

2006. - Baskijska sepratistička organizacija ETA proglasila stalni prekid vatre.

2016. - U terorističkim napadima u Briselu ubijene su 32 osobe. Napadi su izvršeni na briselski aerodrom "Zaventem" i na metro stanici u blizini sjedišta EU.