Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vjere Kirjaka Otšelnika, ali je i u srpskom narodu ovaj dan poznat kao Miholjdan. Miholjdan kao praznik vijekovima unazad obilježavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i Novojulijanskom kalendaru a 29. septembra po Starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, kada se „zabranjuje ovo ili ono“, narod na našim prostorima kaže da na Miholjdan baš treba raditi, ali ne u kući. Taj običaj potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali posljednji poljoprivredni radovi pred početak zime, a kućni poslovi mogu da sačekaju i zimsko vrijeme.

Postoji i vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati. I ovo je vjerovanje, takođe, utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste, jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu. U Boki Kotorskoj, Miholjdan zovu još i gospodski praznik, jer su ga slavile čuvene pomorske porodice tog kraja, a mornari na ovaj dan nikada nisu isplovljavali na more kako ne bi uvrijedili sveca. Srpski narod vjeruje i da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

Prema narodnom vjerovanju, tek poslije Miholjdana nastupa prava jesen, iako ona kalendarski već uveliko traje. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto. Miholjsko ljeto, stare žene zovu i bablje ljeto ili sirotinjsko ljeto.

Semberija info