Hugo Prat, jedan od najvažnijih autora u istoriji stripa :: Semberija INFO ::

 

Hugo Prat, jedan od najvažnijih autora u istoriji stripa


,,Znam trinaest načina da ispričam svoj život. Danas se opredeljujem za sedmi, iz ljubavi prema broju sedam, koji je takođe broj mačke: mačka ima sedam života – da bi stigla do sedmog ona dakle mora šest puta da umre. Neki tvrde kako mačke imaju devet života, ali mi se verzija prema kojoj imaju sedam čini boljom, jer je sedam kabalistički broj: to je broj sedmorih vrata i sedam ključeva, od kojih poslednji otvara vratnice zemaljskog raja. Pa, ako bi priči o mom životu već trebalo pristupiti iz ugla ezoterije, onda bih mogao da je započnem napomenom da sam rođen u znaku Blizanaca. Pet hiljada godina je proteklo otkako su sazvežđa Zodijaka dobila imena, i od tad se položaj zvezda na nebu promijenio, ali mi se ipak čini prikladnijim da o njima govorim kao da još živimo u doba Haldejaca. Raspolažem sa trinaest načina da ispričam svoj život, a ne znam da li je ijedan od njih onaj pravi, pa čak ni da li je jedan vjerodostojniji od drugog.
Pesoa je govorio kako imamo dva života: onaj koji smatramo stvarnim i onaj iz naših snova, kojim bismo voljeli da živimo i koji nam je možda prirođeniji.
Poput portugalskog pjesnika, poput Kalderona, i ja smatram da je pravi život san, premda bi se sa isto toliko osnova moglo reći da sam rođen u Italiji, u Riminiju, 15. juna 1927.“ ( Hugo Prat, fragment iz knjige ,,Želja da se bude beskoristan“)



Hugo Prat (1927. -  1995.) se kao rijetko ko mogao pohvaliti svojim engleskim, francuskim, jevrejskim, španskim i turskim precima i tečnim poznavanjem sedam jezika. Djetinjstvo je proveo u Veneciji, da bi u Etiopiji, slijedeći oca, s trinaest godina silom regrutovan u kolonijalnu policiju i postao najmlađi Musolinijev vojnik. U Veneciju se vraća 1943. godine i druži s vojnicima u svim mogućim uniformama, a i sam ih često mijenja, da bi kao pripadnik Garibaldijeve brigade, a zatim i škotskih, holandskih i engleskih jedinica u vrijeme prijekih sudova uspio da iz zatvora izvuče svog djedu i prijatelje iz djetinjstva.

  
Krajem 1943. godine, s 22 godine ukrcava se na brod koji ga je odveo u Buines Aires, gdje mu je život proticao u crtanju stripova i putovanjima po Južnoj Americi. Od ljeta 1959. do 1060. godine živi u Londonu, a onda opet u Argentini i Italiji, gdje radi u strip magazinu za djecu, te adaptira nekoliko djela klasične književnosti. Godine 1967., zajedno s Florencom Ivaldijem, pokreće strip magazin ,,Narednik Kirk“, gdje se u prvom broju pojavljuje njegov najpoznatiji junak Korto Malteze. 

Prat je za života uspio svijetu dati preko 7000 tabli vrhunskog stripa, prateći pritom put pisaca i umjetnika, koji su prije svega bili neumorni putnici, poput Gogena, Remboa, Melvila, Londona, Hemingveja, Sent-Egziperija, Konrada ili Roberta Luisa Stivensona, kom se neizmjerno divio i čiji je roman ,,Oteti“ lirski ocrtao u stripu i otključao nam svu ljepotu škotskih predjela.

More je centralna tačka mnogih Pratovih albuma, a jedna od najboljih posveta moru ikada iscrtana i ispričana, epska je ,,Balada o Slanom moru“, Pratovo remek-djelo, gdje se na Eskondidi, ostrvu neobilježenom u pomorskim kartama Tihog okeana, na početku Prvog svjetskog rata, među domorocima skupila živopisna ekipa otpadnika od društva, okorjelih pustolova i gusara predvođenih tajanstvenim monarhom, koji se trse da opstanu kao krojači svoje sudbine i gdje se prvi put pojavljuje Korto Malteze. 

Korto Malteze smješten je na početak 20. vijeka, u period od 1905. pa do početka Španskog građanskog rata u kom mu se gubi trag. Svjedok je jednog prošlog vremena, isto kao što je njegov tvorac na kraju istog tog  vijeka svjedok vremena koje zauvijek prolazi i nestaje, ali kao što kažu vilenjaci iz epizode ,,San zimskog jutra“: ,,:..Sve dok neko u ovoj zemlji bude sanjao - mi ćemo postojati“.   

Hugo Prat je cijelog života intenzivno putovao i više puta obišao svijet kako bi posjetio mjesta koja su već postojala u njegovoj mašti, a njegovi turistički vodiči bile su knjige dragih mu pisaca. Od Stivensona je naučio kako da pjesnički ispriča jednu avanturističku priču, a američki virtuoz kista i pera Milton Kanif bio mu je uzor u crtanju.

Prat je uvijek u potrazi za istinom. Bilo da smo na Uskršnjim ostrvima ili na vjetrovitim škotskim liticama, u potpolubljima jedrenjaka prošlih vijekova ili visoko gore u cepelinu, Hugo Prat nam otvara vrata kao gostoljubivi domaćin. Sasvim svoj među svim tim apokrifnim narativima, pojedincima slobodarskog duha, nedisciplinovanim sanjarima, subverzivnim elementima, odmetnicima od svih zastava, od kojih su mnogi, poput Kortea, sami u svoj dlan urezali liniju sreće.

,,Kadgod želim nešto naučiti o životu i stvarnosti, iznova čitam Korta Maltezea“, rekao je italijanski pisac Umberto Eko. 

Semberija info - M. Rešidović