Danas su Blagovijesti: Najava o rođenju Isusa Hrista
Srpska pravoslava crkva i njeni vjernici danas proslavljaju veliki praznik – Blagovijesti. To je jevanđelski događaj i najava arhanđela Gavrila Djevici Mariji o predstojećem rođenju Isusa Hristosa.
U pravoslavlju se ubraja među dvanaest velikih praznika. Događaje Blagovijesti opisuje jevanđelista — apostol Luka. U svom jevanđelju on izvještava da je u šestom mjesecu po začeću pravedne Jelisavete, majke svetog Jovana Preteče, arhanđela Gavrila Bog poslao u Nazaret Djevici Mariji sa viješću o predstojećem rođenju Spasitelja svijeta.
I ušavši k njoj anđeo reče: ,,Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama!'' A, ona vidjevši ga, uplaši se od riječi njegove i mišljaše:,,Kakav bi ovo bio pozdrav?'' I reče joj anđeo: ,,Ne boj se. Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina, i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki, i nazvaće se Sin Višnjega, i daće mu Gospod Bog prijesto Davida oca njegova; I carovaće nad domom Jakovljevim vavijek, i carstvu njegovu neće biti kraja''.
Prema određenom broju teologa, riječi arhanđela Gavrila — „Raduj se, blagodatna!” — prve su „dobre” vijesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve.
Marija, uvidjevši volju Božiju u riječima anđela, ona izgovara vrlo značajne riječi: „Evo sluškinje Gospodnje; neka mi bude po riječi tvojoj”. Vjeruje se da se u trenutku kada je Djevica Marija izgovorila ove riječi, dogodilo Bezgrešno začeće Isusa Hristosa.
Ovaploćenje nije bilo samo djelo Oca, Njegove Sile i Njegovog Duha, već i djelo volje i vjere Presvete Djeve. Bez pristanka Bezgrješne, bez pomoći Njene vjere, ovaj plan bi ostao neispunjen, baš kao i bez djelovanja samih tri Lica Božanske Trojice. Tek nakon što je Bog poučio i uvjerio Svetu Djevicu, On prihvata Nju u Majci i pozajmljuje Njeno tijelo, koje Mu Ona rado pruža. Kako se dobrovoljno ovaplotio, bilo mu jei ugodno što će ga Njegova Majka roditi slobodno i Svojom dobrom voljom.
U pravoslavlju se ubraja među dvanaest velikih praznika. Događaje Blagovijesti opisuje jevanđelista — apostol Luka. U svom jevanđelju on izvještava da je u šestom mjesecu po začeću pravedne Jelisavete, majke svetog Jovana Preteče, arhanđela Gavrila Bog poslao u Nazaret Djevici Mariji sa viješću o predstojećem rođenju Spasitelja svijeta.
I ušavši k njoj anđeo reče: ,,Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama!'' A, ona vidjevši ga, uplaši se od riječi njegove i mišljaše:,,Kakav bi ovo bio pozdrav?'' I reče joj anđeo: ,,Ne boj se. Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina, i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki, i nazvaće se Sin Višnjega, i daće mu Gospod Bog prijesto Davida oca njegova; I carovaće nad domom Jakovljevim vavijek, i carstvu njegovu neće biti kraja''.
Prema određenom broju teologa, riječi arhanđela Gavrila — „Raduj se, blagodatna!” — prve su „dobre” vijesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve.
Marija, uvidjevši volju Božiju u riječima anđela, ona izgovara vrlo značajne riječi: „Evo sluškinje Gospodnje; neka mi bude po riječi tvojoj”. Vjeruje se da se u trenutku kada je Djevica Marija izgovorila ove riječi, dogodilo Bezgrešno začeće Isusa Hristosa.
Ovaploćenje nije bilo samo djelo Oca, Njegove Sile i Njegovog Duha, već i djelo volje i vjere Presvete Djeve. Bez pristanka Bezgrješne, bez pomoći Njene vjere, ovaj plan bi ostao neispunjen, baš kao i bez djelovanja samih tri Lica Božanske Trojice. Tek nakon što je Bog poučio i uvjerio Svetu Djevicu, On prihvata Nju u Majci i pozajmljuje Njeno tijelo, koje Mu Ona rado pruža. Kako se dobrovoljno ovaplotio, bilo mu jei ugodno što će ga Njegova Majka roditi slobodno i Svojom dobrom voljom.
