Od kada postoje kalendari u Srba
Kalendarska književnost u Srba je stara koliko i prva pisana knjiga – „Miroslavljevo jevanđelje” (oko 1192), koja je sadržavala i mjesecoslov (kalendar o tome koji se praznici i sveci slave u određene dane).
Do početka prošlog vijeka, prema pisanju etnologa Mileta Nedeljkovića, još su se ponegdje mogli naći drveni kalendari na koje je, pretežno nepismen, naš narod urezivao „crtama” i „rezama” dane i nedelje, važnije praznike, označavao zbirne dane, veće odjeljke i dijelove od godine. Dijelovi godine izražavaju narodnu podjelu godišnjeg ciklusa na razložne cjeline.
Narod je to činio trojako: prema postovima, dijeleći godinu na četiri veća posta (božićni, veliki, apostolski i gospojinski) i četiri mrsa između njih, prema godišnjim dobima, dijeleći godinu na ljetnje i zimsko polugođe ili na đurđevsku i mitrovsku polovinu, i prema vaskršnjem ciklusu uzimajući kao datumska određenja Božić (7. januar) i Petrovdan (12. juli), računajući vrijeme prema Vaskrsu, kao pokretnom prazniku, a od Petrovdana dijeleći vrijeme na osam trojanki prema nepokretnim praznicima.
Agencije
Do početka prošlog vijeka, prema pisanju etnologa Mileta Nedeljkovića, još su se ponegdje mogli naći drveni kalendari na koje je, pretežno nepismen, naš narod urezivao „crtama” i „rezama” dane i nedelje, važnije praznike, označavao zbirne dane, veće odjeljke i dijelove od godine. Dijelovi godine izražavaju narodnu podjelu godišnjeg ciklusa na razložne cjeline.
Narod je to činio trojako: prema postovima, dijeleći godinu na četiri veća posta (božićni, veliki, apostolski i gospojinski) i četiri mrsa između njih, prema godišnjim dobima, dijeleći godinu na ljetnje i zimsko polugođe ili na đurđevsku i mitrovsku polovinu, i prema vaskršnjem ciklusu uzimajući kao datumska određenja Božić (7. januar) i Petrovdan (12. juli), računajući vrijeme prema Vaskrsu, kao pokretnom prazniku, a od Petrovdana dijeleći vrijeme na osam trojanki prema nepokretnim praznicima.
Agencije