Održan okrugli sto ,,Putevi i putokazi Veselina Čajkanovića“ :: Semberija INFO ::

 

Održan okrugli sto ,,Putevi i putokazi Veselina Čajkanovića“


U ogranizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ,,Prosvjeta“, a u okviru manifestacije ,,Višnjićevi dani“, u Centru za kulturu održan je okrugli sto ,,Putevi i putokazi Veselina Čajkanovića“. Predavači na okruglom stolu bili su prof. dr Boško Suvajdžić sa Beogradskog univerziteta, prof. dr Saša Knežević sa Filozofskog fakulteta iz Pala, prof. dr Jelina Đurković sa Pedagoškog fakulteta u Bijeljini i master Jelena Kalajdžija iz Narodne biblioteke ,,Filip Višnjić“ Bijeljina.



Profesorica Jelina Đurković kaže da je ovaj okrugli sto organizovan s ciljem da se široj publici bar donekle približi obimno djelo prvog srpskog istoričara religije, nepravedno zaboravljenog, a izuzetno važnog kako za srpsku religiju, tako i za književnost i kulturu. 

-Našu kulturnu i naučnu baštinu svojim djelom značajno je obogatio Veselin Čajkanović. Ovom uglednom profesoru Beogradskog univerziteta dugujemo i mnoge prevode  sa klasičnih jezika“,  rekla je profesorica Đurković.

Veselin Čajkanović je najznačajniji istraživač narodne religije prije Drugog svjetskog rata i jedan od najznačajnijih istraživača na tom polju uopšte. Rođen je i umro u Beogradu ( 1881-1946). Po obrazovanju je bio klasični filolog, školovao se na Velikoj školi u Beogradu, a zatim otišao na usavršavanje u Njemačku. Doktorirao je u Minhenu 1908. godine, a po povratku u Beograd postao je docent za latinski jezik na Filozofskom fakultetu, a kasnije i redovni profesor i član Akademije nauka. Kada je 1922. godine osnovan Bogoslovni fakultet, prešao je da tamo predaje uporednu istoriju religije.



Predavači na okruglom stolu su istakli da se Čajkanović prije svega bavio srpskom narodnom religijom i mitologijom. Kako kažu, svaki ozbiljniji istraživač u ovoj oblasti mora da uzme u obzir njegove radove. Naime, kako navode, Čajkanović se preko latinskih poslovica zainteresovao za srpske, a one su ga postepeno dovele do proučavanja starih srpskih vjerovanja.   

-Veselin Čajkanović, inače porijeklom Sarajlija, jako puno se bavio pitanjem srpskog porijekla i identiteta. On je bio jedan od najobrazovanijih naučnika, a svoju naučnu djelatnost je razvio u tri pravca: klasična filologija, folklor, te religija i mitologija, i u sva tri polja je postigao zavidne rezultate. Napisao je djela ,,Vergilije i njegovi savremenici“, ,,O srpskom vrhovnom bogu“, ,,Mit i religija u Srba“, ,,Riječnik srpskih narodnih vjerovanja o biljkama“, ,,Stara srpska religija i mitologija“. Njegova ,,Sabrana djela iz srpske religije i mitologije“ objavljena su 1994.“, navodi Saša Knežević.


​Semberija info - M. Rešidović