NOVI SAD: Značaj zavješatanja Pavla Beljanskog :: Semberija INFO ::

 

NOVI SAD: Značaj zavješatanja Pavla Beljanskog


U Spomen-zbirci ”Beljanski” u toku je izložba „Likovi i ličnosti: pedeset godina Memorijala umjetnika”, a nedavno je promovisana i monografska publikacija o memorijalu.

Spomen-zbirka Pavla Beljanskog odavno njeguje pažljiv pristup svojoj kolekciji i dokumentarnoj građi – odnosno bogatstvu koje čuva. Prije šezdeset godina ova vrijedna zbirka, koju nam je zavještao ovaj diplomata i poštovalac umjetnosti i umjetnika, otvorena je za javnost, a prije pet decenija (1971) u novosadskom zdanju u kojem se ona čuva i izlaže održana je prva postavka u sklopu programa „Memorijal umjetnika”. Upravo ovim povodima u Spomen-zbirci do 1. avgusta traje izložba „Likovi i ličnosti: pedeset godina Memorijala umjetnika”, autorke Marte Đarmati, a nedavno je promovisana i monografska publikacija o memorijalu, pod nazivom „Likovi i ličnosti: pedeset godina Memorijala umjetnika Spomen-zbirke Pavla Beljanskog”.



Bitno je reći da su zbirka i memorijal neraskidivo povezani, jer memorijal je zamišljen kao postavka portreta, autoportreta i dokumentarnog materijala, posvećena stvaraocima umjetničkih djela iz kolekcije Beljanskog (185 djela i 37 autora). A tu su velikani kao što su Sava Šumanović, Milan Konjović, Jovan Bijelić, Petar Lubarda, Marko Čelebonović, Kosta Hakman, Ljuba Ivanović, Risto Stijović, Vidosava Kovačević, Ljubica Cuca Sokić, Nadežda Petrović, Zora Petrović... Istina je da su se koncepti i postavke ovog prostora mijenjali više puta tokom pet decenija njegovog postojanja, ali se osnovna ideja isticanja sjećanja na ličnosti umjetnika održala do danas.

Aktuelna izložba prikazuje portrete ili autoportrete 35 umetnika čija su djela zastupljena u kolekciji, kao i druga umjetnička djela i predmete, sa idejom da se posjetiocima približe njihovi likovi, stvaralaštvo i svakodnevni život. Dio je posvećen i samoj sali koja nosi naziv „Memorijal umjetnik” i ranijim postavkama u ovom prostoru.

Da prvo dosad objavljeno bogato ilustrovano monografsko izdanje o memorijalu bude potrudile su se istoričarke umjetnosti Marta Đarmati i Jasmina Jakšić Subić (Spomen-zbirka Pavla Beljanskog), kao i dr Ana Ereš (Filozofski fakultet, Beograd), svojim autorskim tekstovima. U njima su razmatrane nabavke predmeta za memorijal, promjene u načinima njegovog predstavljanja tokom pedeset godina postojanja, kao i portreti i autoportreti iz Zbirke likovne umjetnosti, kao glavni nosioci postavki Memorijala umjetnika.

Kako ističe Jelena Banjac (Muzej grada Novog Sada), recenzent monografije, zapažanja tri autorke zasnovana su na temeljnom poznavanju muzejskih fondova spomen-zbirke, objavljenih izvora i literature, kao i na iscrpnim istraživanjima nepublikovane građe koja se čuva u arhivi ove ustanove. Kako dodaje, publikacija koja je pred nama pruža stručnoj javnosti i zainteresovanim čitaocima novu priliku za sagledavanje značaja kolekcije Beljanskog u srpskoj kulturi i njene uloge u proučavanju stvaralaštva velikih imena srpske umjetnosti prve polovine 20. vijeka.

„Marta Đarmati u tekstu ’Otkupi i pokloni: šezdeset godina sakupljanja muzejskih predmeta za Memorijal umjetnika’, objašnjava koncept i strategiju akvizicija muzealija za Memorijal umjetnika, pregled dešavanja i istorijski tok događaja koji kompletiraju sliku o njegovom formiranju i razvoju. Među portretima i autoportretima u Memorijalu umjetnika nalaze se izvanredna ostvarenja srpskog likovnog stvaralaštva prve polovine 20. vijeka čiju analizu daje dr Ana Ereš u tekstu ’Transformacije modernog subjekta: ogled o slikarskim autoportretima i portretima umjetnika iz Memorijala umjetnika’. U saglasju sa kontekstom i multidisciplinarnim pristupom u muzeologiji, likovi umjetnika na portretima i autoportretima su prestali da budu osnovni nosioci ideje postavke memorijala.

Akcenat je pomjeren sa reprezentativnih likovnih djela na privatne dokumente i prepisku umjetnika koji postaju nosioci idejnog koncepta izložbi. U tekstu ’Mjesto susreta reprezentativnog i privatnog’ nastanak i razvoj koncepcije postavke Memorijala umjetnika Spomen-zbirke analizira Jasmina Jakšić Subić”, piše Jelena Banjac.

Politika