„GORSKI VIJENAC“ TEŽAK KILOGRAM I PO :: Semberija INFO ::

 

„GORSKI VIJENAC“ TEŽAK KILOGRAM I PO


Njegoševi stihovi pisani 1846. godine prvi put su osvanuli u strip izdanju koje je prodato u više od 2.000 primjeraka

Kada se spoji prosveta, čelno mjesto u školi, ljubav prema stripu i rodnoj zemlji, proizvod je - „Gorski vijenac“ i to ni manje ni više nego u strip varijanti. Ilija Mirović, prosvetni radnik i dugogodišnji direktor Osnovne škole „Gornja varoš“ u Zemunu jedan je od stvaralaca djela za koje je malo ko mislio da će biti moguće uraditi. Petar Petrović Njegoš ovo djelo napisao je 1846. godine, a 174 godine kasnije pred čitaoce je stigla moderna verzija „Gorskog vijenca“, približnija mlađim čitaocima koju su osmislila dva drugara porijeklom iz Crne Gore.

Prijatelji i saradnici, urednici u izdavačkoj kući, jedan iz Nikšića, drugi sa Cetinja, Predrag Roćenović i Ilija Mirović, oduvijek su htjeli da urade crnogorski strip. Prvobitna ideja je bila monografija crnogorskog stripa, sve što se dešava na tom podneblju, ali jednoglasno je odlučeno da se uradi „Gorski vijenac“.

– Godinama Njegoševi stihovi bude u nama ono najlepše. Misli koje je izvukao iz narodne mudrosti i pretočio ih u jedinstvenu kompoziciju, decenijama nadahnjuju generacije. Podstaklo nas je i saznanje da većina učenika u školi ne pročita ovu knjigu, najviše zbog nerazumijevanja arhaičnog jezika. Slikovni prikaz će ogromnoj većini približiti i omogućiti lakše razumijevanje kako samog toka radnje tako i mudrih misli kojima je cio tekst protkan – objasnio je Mirović i dodao da su ovu knjigu dva prijatelja posvetila svojim roditeljima koji su ih u duhu ovih stihova vaspitavali.

Nije bilo lako uploviti u jedan ovakav projekat. Ovu ideju neki poznati crtači stripova odbijali su u startu sa naznakom da je to nemoguće uraditi. Prije nešto više od godinu i po dana izašla je „Knjiga o Jovu“ u stripu koju je uradio Geza Šetet, umjetnik porijeklom iz Mađarske, nastanjen u Tavankutu kod Subotice. Kako je uspio da uradi dio iz Biblije, urednicima Roćenoviću i Miroviću se učinilo da bi mogao da predstavi i „Gorski vijenac“. Šetet je prijedlog odmah prihvatio. Za dva mjeseca nastale su prve table, odnosno stranice. Sve je išlo u dobrom pravcu, a Šetet je toliko bio oduševljen da je odmah po završetku čuvenog crnogorskog djela, uradio i strip „Luča Mikrokozma“ koji će ugledati svetlost dana sredinom ove godine. Poznati strip autor, Miodrag Ivanović Mikica, priključio se timu koji je stvarao „Gorski vijenac“. Crtač iz Srpskog Miletića dao je svoj pečat tako što je u Šetetove crteže urađene olovkom dodao takozvani lavirani tuš. Na ovaj način nastala su mala umjetnička djela na svakoj stranici stripa. Zbog različitih stilova ova dva umjetnika, izdavači su došli na ideju da urade dva izdanja, ćirilično i latinično sa različitim crtežima.

Za likove u „Gorskom vijencu“, Šetet je imao veoma zanimljive ideje. Vodeći se osjećajem dok je iščitavao stihove, u njegovim vizijama uloge su dobili Pavle Vujisić, Vuk Drašković, Monika Beluči, pa čak i sam direktor zemunske osmoljetke u Dobanovačkoj ulici.

– Naravno, ko radi taj i griješi. Postoje neke scene koje će biti promijenjene u narednom izdanju. Šetet nikada nije bio u Crnoj Gori, pa mu nisu poznati njeni predjeli, ni arhitektura u nekim gradovima koji se pominju u djelu. U planu je i jedan obilazak sa umjetnikom gdje će moći da upozna zemlju i na taj način vjernije dočara čitačima scene iz „Gorskog vijenca“ – rekao je Mirović.

Naslovnu stranu za ćiriličnu verziju naslikao je Željko Pahek, poznati srpski stripar i karikaturista dok je na latiničnom izdanju Ivanovićevo djelo. Recenziju o „Gorskom vijencu“ uradio je još jedan poklonik ove poeme – Rade Perović, u čijoj se kolekciji nalazi čak 500 različitih izdanja Njegoševog bisera.

Uprkos otkazanim manifestacijama zbog pandemije gde je strip trebao da se predstavi široj publici , od oktobra prošle godine prodato je gotovo 2.000 primjeraka, oko 1.500 na ćirilici i oko 300 na latinici.

– Njegoš je pisao ćirilicom, pa onda ne čudi podatak da većina traži primjerak na ovom pismu. Iako je latinično dopunjeno nešto drugačijim crtežima, približnijim strip stilu, ključ je ipak u samom djelu koje je izvorno stvarano na ćirilici, pa pojedinci neće ni da čuju niti da pogledaju latiničnu verziju – objašnjava direktor zemunske škole koji je svojoj osmoletki poklonio desetak primeraka.

Djeca iz OŠ „Gornja varoš“ dijele naklonost prema ovoj umjetnosti sa svojim direktorom. Zato na kraju svake školske godine, umjesto knjiga, za odličan uspjeh budu nagrađeni gomilom stripova. U osnovnim školama odlomci iz „Gorskog vijenca“ izučavaju se u osmom razredu. Obrađuju se pisma vladike Danila i Selim paše. Od kada je u školsku biblioteku „Gornje varoši“ stigao strip, gotovo da nema primjeraka koji stoje na polici.

Ovaj „Gorski vijenac“ teži čitavih 1,5 kilogram. Koliko je zaintrigirao čitače, desetine primjeraka, opet u ćiriličnoj formi, „preplivali“ su i okean. Neki kao poklon, a neki kao dio kućne biblioteke.

(Politika)