​Vaskrs je najveći hrišćanski praznik- Običaji koji prate Vaskrs: Obavezna vaskršnja jaja :: Semberija INFO ::

 

​Vaskrs je najveći hrišćanski praznik- Običaji koji prate Vaskrs: Obavezna vaskršnja jaja


Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima na zemlji darovao vječni život. Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs.

Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, nikada ne prije te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.

Za Vaskrs su vezani brojni običaji. Za ovaj praznik obavezna su farbana, šarena jaja, a  običaj u našim krajevima je i darivanje jajima.



Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Jedan od najljepših i najradosnijih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Domaćice, po tradiciji, prva vaskršnja jaja farbaju na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi i kada su naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja na Golgoti.

Običaj je da domaćica prije farbanja jaja, najprije se prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta. Prvo obojeno jaje, ostavlja se do idućeg Vaskrsa i zove se ,,čuvarkuća".

Kako bi jaja bila što ljepša, koriste se razne tehnike za ukrašavanje. Stara tehnika šaranja je sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim. Najpre se pero zagrije na plamenu svijeće, pa se vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, poslije, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijeli ukrasi i slova. U novije vrijeme, izrađuju se naljepnice od papira ili plastike koje se lijepe na jaja.
Farbanje jaja vrši se u pomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je djevojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propovijeda Jevanđelje, i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, predala crveno jaje. Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti.

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa pravoslavnih hramova zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: ,,Hristos Vaskrse’’, ,,Vaistinu Vaskrse".

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu su obavezna ofarbana jaja. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane kucanje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost, naročito, za djecu. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.



Običaj koji se u semberskoj ravnici i na Majevici lagano gasi je sakupljanje jaja. Na Vaskrs bi djeca lijepo obučena, sa korpicama u rukama, krenula u sakupljanje šarenih jaja. Mališani bi išli od kuće do kuće i čestitali praznik, a domaćice bi ih darivale vaskršnjim jajima i slatkišima. U posljednje vrijeme prava je rijetkost vidjeti djecu kako sakupljaju vaskršnja jaja. Ovaj običaj se još uvijek ponegdje  zadržao u seoskim sredinama.