BERBA ŠLjIVE U TUTNjEVCU :: Semberija INFO ::

 

BERBA ŠLjIVE U TUTNjEVCU


Ovih dana plave se majevički šljivici. U Tutnjevcu je u toku je berba „čačanske ljepotice“, univerzalne sorte šljive koja se konzumira u svježem stanju, ali može ići u preradu u industriji.


Darko Milošević, jedan od najpoznatijih majevičkih voćara, predsjednik Udruženja voćara „Eko voće“, u čijoj porodici je tradicija voćarstva duga više od jednog vijeka, kaže da će rod biti manji za dvadesetak posto, ali su zbog toga plodovi krupniji i kvalitetniji.

„Imajući u vidu hladan april, sa mrazevima, očekivali smo i lošiji rod. Ovo je podneblje bogomdano za šljivu i to se potvrdilo i ove godine. Mraz smo imali u 2008, 2012. godini i tokom ovog proljeća. U voćnjacima imamo kompletan „čačanski“ sortiment. Već je obrana „čačanka rana“, a nakon „ljepotice“ stiže „čačanska najbolja“, „stenlej“ i na kraju „felicija“. Šljivu izvozimo na tržište EU, a puno toga će biti prodato i na domaćim pijacama“.

Milošević kaže da njemački kupci žele kvalitetnu šljivu, te da ne pitaju za količine. On kaže da će oko 80 odsto šljive s Majevice, iz Tutnjevca, Puškovca i Korenite biti izvezeno u zemlje EU.

„Ova tri sela proizvedu oko 4.000 tona šljive godišnje. Na kraju sezone ćemo znati tačno koliko je šljive izvezeno. Dnevno angažujemo od 15 do 20 berača iz Koraja, Vražića, Maleševaca. Berači beru šljivu od sedam ujutro do 17 sati i mogu zaraditi dnevnicu od 50 KM. Dobiju i novac za prevoz“.

Darko kaže da je ovog proljeća, što se tiče jabuke, najviše oštećen „ajdared“, dok su ostale sorte u zadovoljavajućem stanju.
Miloševići pod voćem imaju osam hektara šljive, jabuka i krušaka. On kaže da proizvođači za šljivu trenutno mogu dobiti 80 pfeniga po kilogramu.


„Šljiva u proizvodnji košta oko 25 pfeniga, zavisno od vremenskih prilika i štetočina. Berači nas koštaju 20 pfeniga po kilogramu ubrane šljive, jer mogu dnevno ubrati 250 do 300 kilograma. Oko 30 pfeniga po kilogramu ostaje voćarima. Jedan hektar šljive treba da ima prosječan rod od 35 do 40 tona, tako da voćarima ostaje dobit od deset do dvanaest hiljada KM po hektaru. Od toga solidno može živjeti četvoročlana porodica. Jabuka je puno skuplja u investiciji, jer za jabuku treba uložiti 50.000 do 60.000 KM, ali zato daje i daleko veće prinose. Voćar mora imati i hladnjaču da bi ostvario što bolju cijenu“.

Milošević kaže da se katastarski na području Ugljevika vodi oko 3.000 hektara pod voćnjacima. Stogodišnja tradicija uzgoja voća u ovom podmajevičkom kraju još uvijek se njeguje i čuva.

„Što se šljive tiče, u ovom regionu uvijek se priča o šljivi za rakiju. Evropa šljivu prepoznaje kao hranu, jer je šljiva bogata mineralima i vitaminima.  U Njemačkoj se dio uvezene šljive koristi za konditorsku industriju, koristi se i u pekarstvu. Nijemci forsiraju konzumiranje šljive tokom cijele godine. Šljivu treba što više koristiti za ishranu, a rakija bi trebalo da bude na zadnjem mjestu“, ističe Darko Milošević.

Semberija info