Gradonačelnik Mićo Mićić posjetio Gromiželj, dragulj koji treba sačuvati :: Semberija INFO ::

 

Gradonačelnik Mićo Mićić posjetio Gromiželj, dragulj koji treba sačuvati


Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić posjetio je zaštićeno prirodno stanište „Gromiželj“, gdje je sa predstavnicima Zavoda za zaštitu razgovarao o mogućnostima zaštite ovog područja. Radnici „Komunalca“ očistili su tom prilikom dio ovog prirodnog rezervata od nagomilanih količina čvrstog otpada.



„Gradska uprava pokušava da pomogne oko zaštite ovog područja. Međutim, ima neodgovrnih pojedinaca koji odlažu čvrsti otpad i sijeku drveće. Ministarstvo za ekologiju nastoji da zaštiti „Gromiželj“ i endemske biljne i životinjske vrste koje se ovdje nalaze. Gradska uprava će pomoći u rješavanju ovog problema, ali istovremeno upućujemo apel mještanima Velinog Sela da ne odlažu čvrsti otpad u Gromiželj, kao i ambalažu od hemijskih sredstava. Uskoro ćemo izvršiti pošljunčavanje puta oko „Gromiželja“. Ljudi koji se bave zaštitom ovakvih područja imaju jasniju predstavu kako i na koji način se mogu zaštititi ovakva staništa“, izjavio je gradonačelnik Mićić.



Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja u Zavodu za zaštitu prirodnog nasljeđa u RS, izjavio je da je nakon uspostavljanja zaštite i uspostavljanja upravljača za zaštićeno stanište „Gromiželj“, Zavod intenzivno sarađivao sa Gradskom upravom.

„Proljetos smo, zajedno sa Gradskom upravom i Ministarstvom za ekologiju, identifikovali probleme i u toku je izrada plana zaštite staništa „Gromiželj“. Trenutno nastojimo da izradimo što bolji plan upravljanja ovim staništem. Ovdje je prisutna ilegalna sječa drveća, ilegalni lov, a postoje i divlje deponije. Gradska uprava je organizovala komunalnu službu i mi smo uspjeli očistiti jedan dio lokaliteta. Ogromna je količina otpada koji moramo u narednom periodu očistiti. Ovo je dragulj koji se mora sačuvati. Republika Srpska nema puno močvarnih staništa. To su rijetka staništa, a jedno još postoji kod Šamca. Zbog smanjenja nivoa podzemnih voda, ovakva staništa nestaju. Riba „mrguda“ je zaštitni znak ovog staništa. U svijetu se ulaže silni novac da se ovakva staništa sačuvaju“, istakao je Kovačević.



Sara Potkonjak, zaposlena u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa, stručni saradnik za zaštitu prirode, kaže da se zaštićeno stanište „Gromiželj“ prostire na površini od 830 hektara.
 
„Zone zaštite su podijeljene u drugu i treću zonu zaštite. Mi se nalazimo u najbogatijem dijelu ovog staništa, gdje se nalazi „umbra krameri“, ribica iz praistorijskog perioda. Ovdje su pronađene brojne biljne i životinjske vrste, više od 400 biljnih vrsta. Neke od njih su zaštićene na međunarodnom i lokalnom nivou, kao močvarna kopriva, močvarna paprat, rebratica i slično“, kaže Sara Potkonjak.

Ana Ćurić, magistar biologije, stručni saradnik za biloško – tehničke poslove u Republičkom zavodu, kaže da su ovakva staništa rijetka u BiH.

„Ovakva staništa vodu dobijaju od površinskih padavina i podzemnih voda. Naš cilj je da u narednom periodu pratimo vodostaj ovog područja, što će uticati na postupak njegove restauracije. Ovdje živi barska kornjača, jedna od ugroženih i zaštićenih evropskih vrsta. Na „Gromiželju“ žive i druge životinjske vrste koje su zaštićene u BiH“, kaže Ana Ćurić, ističući da je ovakvih područja vrlo malo u regionu, te ih treba sačuvati od isušivanja i propadanja.

Semberske novine - Semberija info - Lj. Ljubojević
Foto - B. Milošević