PANDEMIJA UGASILA BROJNA RADNA MJESTA I KOD NAS!
Ovogodišnji Međunarodni praznik rada - Prvi maj, radnici širom planete, pa i na ovim našim prostorima, dočekuju u specifičnim uslovima pandemije virusa korona. S obzirom na to da su u proteklih mjesec i po dana širom svijeta bez posla ostali milioni radnika, s pravom se postavlja logično pitanje, da li dočekujemo praznik rada ili praznik nerada. Bijeljinski radnici desetljećima unazad Prvi maj su dočekivali na izletiština, pored Drine i Save, uz roštilj, muziku i dobro raspoloženje.
Željko Nedić, sekretar Regionalnog sindikalnog centra Bijeljina, na početku razgovora za „Semberija info“ kaže da će radnici, zbog mjera koje su na snazi, ove godine sigurno biti uskraćeni za druženje tokom Prvomajskih praznika.
- Više od stotinu godina proslavljanjem Prvog maja radnici, odnosno pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta, iskazuju opštu solidarnost i sjećanje na dostignuća radničkog pokreta. Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom s namjerom obilježavanja i sjećanja na demonstracije iz 1886. godine. U znak sjećanja na velike radničke demonstracije koje su organizovane u Čikagu, kada je na ulice izašlo 40.000 radnika, danas obilježavamo i proslavljamo Prvi maj. Radnici su se pobunili zbog malih dnevnica, zbog dnevnog rada od 12 do 18 časova i zbog iskorištavanja dječije radne snage. Radnici su tada isticali svoje zahtjeve formulisane u popularne „tri osmice“, što je značilo: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja.
Tadašnje vlasti su na ulice izvele policiju i puno radnika je u međusobnim sukobima poginulo. Nakon nekoliko godina radnici su ponovo bili na ulicama, te je internacionalno odlučeno da se svakog Prvog maja organizuju demonstracije, sve do ispunjenja radničkih zahtjeva za jedan dostojanstven ljudski život“.
Nedić kaže da se i danas Prvi maj poistovjećuje sa borbom za osnovna ljudska prava radnika, ističući da je trenutna situacija izuzetno teška, što se odrazilo na gubitak radnih mjesta.
- Na području Bijeljine, u više privrednih društava, radnici su dobili otkaz ugovora o radu. Telefonskim putem i neposrednim kontaktima sa sindikalnim predstavnicima došli smo do podatka o nekih 800 radnika koji su trenutno ostali bez posla. U međuvremenu dobijamo i povratne informacije o vraćanju nekih radnika na posao. Neki poslodavci pripremaju svoje fabričke hale za nastavak proizvodnje, što je dobar znak. Otpušteni radnici imaju precizna uputstva na sajtu Saveza sindikata RS kako da postupe u slučaju da dobiju rješenje o otkazu ugovora o radu. Drastičan primjer na početku pandemije bilo je otpuštanje oko 80 odsto radnika Tržnog centra „Fis“, koji su proglašeni za tehnološki višak. Radnici imaju mogućnost da se odmah prijave na berzu rada, te u tom slučaju mogu računati na novčanu nadoknadu koja je regulisana Zakonom o radu. U kontaktu sam sa menadžmentom „Fis“- a i oni su u međuvremenu počeli otvarati dijelove prodajnog programa, bijelu tehniku i namještaj. Njihova obećanja idu u pravcu ponovnog zaposlenja jednog broja otpuštenih radnika. U Bijeljini su trgovci u tržnim centrima, koji su bili otvoreni tokom pandemije, u velikoj mjeri bili izloženi kontaktima sa kupcima, tako da te radnike treba nagraditi za njihov rad“.
Nedić kaže da su u proteklih mjesec i po dana radili i građevinari na radilištima, iako ne u optimalnom obimu.
- Neki radnici su mogli koristiti rad na daljinu. To se, prije svega, odnosi na prosvjetne radnike. Ugrožena je turističko – ugostiteljska djelatnost i tu će se osjetiti posljedice pandemije. Nije dobro prošao ni sektor usluga, tako da zaposleni radnici u malim i srednjim preduzećima, u preduzetničkim radnjama, frizerskim salonima, zanatlijskim radnjama, nisu radili u proteklom periodu. Sretna okolnost je što je Vlada RS obećala pomoć radnicima koji su privremeno morali da ostanu kod kuće, obećavši isplatu minimalne plate i doprinosa. Savez sindikata je stalno u kontaktu sa Vladom RS i inspekcijskim organima, tako da radnici koji i nisu članovi sindikata mogu računati na besplatnu pravnu pomoć u Regionalnom sindikalnom centru“.
Nedić kaže na kraju za ,,Semberija info da je u ovom vremenu najvažnije sačuvati zdravlje, biti strpljiv, jer će već tokom maja, a tako je i najavljeno, doći do ublažavanja mjera i otvaranja mogućnosti za pokretanje brojnih proizvodnih djelatnosti.
Semberija info (Lj.Ljubojević)
Željko Nedić, sekretar Regionalnog sindikalnog centra Bijeljina, na početku razgovora za „Semberija info“ kaže da će radnici, zbog mjera koje su na snazi, ove godine sigurno biti uskraćeni za druženje tokom Prvomajskih praznika.
- Više od stotinu godina proslavljanjem Prvog maja radnici, odnosno pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta, iskazuju opštu solidarnost i sjećanje na dostignuća radničkog pokreta. Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom s namjerom obilježavanja i sjećanja na demonstracije iz 1886. godine. U znak sjećanja na velike radničke demonstracije koje su organizovane u Čikagu, kada je na ulice izašlo 40.000 radnika, danas obilježavamo i proslavljamo Prvi maj. Radnici su se pobunili zbog malih dnevnica, zbog dnevnog rada od 12 do 18 časova i zbog iskorištavanja dječije radne snage. Radnici su tada isticali svoje zahtjeve formulisane u popularne „tri osmice“, što je značilo: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja.
Tadašnje vlasti su na ulice izvele policiju i puno radnika je u međusobnim sukobima poginulo. Nakon nekoliko godina radnici su ponovo bili na ulicama, te je internacionalno odlučeno da se svakog Prvog maja organizuju demonstracije, sve do ispunjenja radničkih zahtjeva za jedan dostojanstven ljudski život“.
Nedić kaže da se i danas Prvi maj poistovjećuje sa borbom za osnovna ljudska prava radnika, ističući da je trenutna situacija izuzetno teška, što se odrazilo na gubitak radnih mjesta.
- Na području Bijeljine, u više privrednih društava, radnici su dobili otkaz ugovora o radu. Telefonskim putem i neposrednim kontaktima sa sindikalnim predstavnicima došli smo do podatka o nekih 800 radnika koji su trenutno ostali bez posla. U međuvremenu dobijamo i povratne informacije o vraćanju nekih radnika na posao. Neki poslodavci pripremaju svoje fabričke hale za nastavak proizvodnje, što je dobar znak. Otpušteni radnici imaju precizna uputstva na sajtu Saveza sindikata RS kako da postupe u slučaju da dobiju rješenje o otkazu ugovora o radu. Drastičan primjer na početku pandemije bilo je otpuštanje oko 80 odsto radnika Tržnog centra „Fis“, koji su proglašeni za tehnološki višak. Radnici imaju mogućnost da se odmah prijave na berzu rada, te u tom slučaju mogu računati na novčanu nadoknadu koja je regulisana Zakonom o radu. U kontaktu sam sa menadžmentom „Fis“- a i oni su u međuvremenu počeli otvarati dijelove prodajnog programa, bijelu tehniku i namještaj. Njihova obećanja idu u pravcu ponovnog zaposlenja jednog broja otpuštenih radnika. U Bijeljini su trgovci u tržnim centrima, koji su bili otvoreni tokom pandemije, u velikoj mjeri bili izloženi kontaktima sa kupcima, tako da te radnike treba nagraditi za njihov rad“.
Nedić kaže da su u proteklih mjesec i po dana radili i građevinari na radilištima, iako ne u optimalnom obimu.
- Neki radnici su mogli koristiti rad na daljinu. To se, prije svega, odnosi na prosvjetne radnike. Ugrožena je turističko – ugostiteljska djelatnost i tu će se osjetiti posljedice pandemije. Nije dobro prošao ni sektor usluga, tako da zaposleni radnici u malim i srednjim preduzećima, u preduzetničkim radnjama, frizerskim salonima, zanatlijskim radnjama, nisu radili u proteklom periodu. Sretna okolnost je što je Vlada RS obećala pomoć radnicima koji su privremeno morali da ostanu kod kuće, obećavši isplatu minimalne plate i doprinosa. Savez sindikata je stalno u kontaktu sa Vladom RS i inspekcijskim organima, tako da radnici koji i nisu članovi sindikata mogu računati na besplatnu pravnu pomoć u Regionalnom sindikalnom centru“.
Nedić kaže na kraju za ,,Semberija info da je u ovom vremenu najvažnije sačuvati zdravlje, biti strpljiv, jer će već tokom maja, a tako je i najavljeno, doći do ublažavanja mjera i otvaranja mogućnosti za pokretanje brojnih proizvodnih djelatnosti.
Semberija info (Lj.Ljubojević)
