BAŠIĆ: ZA INVESTICIJE NAMIJENjENO 20 MILIONA MARAKA
Odbornici Skupštine grada Bijeljina, na sjednici zakazanoj za 31. oktobar, biće u prilici da se izjašnjavaju o Nacrtu odluke o izmjeni odluke o budžetu grada za 2019. godinu, odnosno o drugom ovogodišnjem rebalansu budžeta i o Nacrtu odluke o budžetu grada za 2020. godinu. Toje i bio povod da portal Semberija info razgovara sa načelnikom Odjeljenja za finansije u Slavkom Bašićem.
Šta je planirano u drugom ovogodišnjem rebalansu budžeta. To je ono što interesuje i odbornike i građane.
-Mi smo u maju, odnosno u junu ove godine imali prvi rebalans budžeta koji je podrazumijevao raspravu i dogovor o uzimanju kredita u iznosu od sedam miliona konvertibilnih maraka. Kredit je bio namijenjen infrastrukturnim projektima, počevši od završetka projekta kanalizacije i izgradnje druge kasete na sanitarnoj deponiji, sve do nekih drugih važnih projekata. Drugi ovogodišnji rebalans, u koji ulazimo ovih dana, podrazumijeva novi kreditni aranžman od šest miliona konvertibilnih maraka. I taj novac će biti iskorišten za kapitalne projekte. Oko četiri miliona maraka namijenjeno je za rješavanje komunalne infrastrukture, dok će dva miliona konvertibilnih maraka biti iskorišteno za rekonstrukciju objekata javne namjene, za potrebe školstva i rekonstrukciju Sokolskog doma. Taj objekat će se koristiti za potrebe organizovanja kulturnih manifestacija i za sportske aktivnosti“.
Svaki rebalans budžeta i novi budžet usaglašava se sa Ministarstvom finansija Republike Srpske?
-Mi smo već dobili preporuke, odnosno saglasnost Ministarstva finansija Republike Srpske i te preporuke su ugrađene u pomenute dokumente. Procedura ide tako što pošaljemo nacrt rebalansa, oni to pregledaju i koriguju. Sve njihove preporuke smo ugradili u drugi rebalans budžeta. Na prihodovnoj strani su smanjena sredstva iz ličnih primanja, odnosno porez na lična primanja, i to je najveće smanjenje po preporuci resornog ministarstva, negdje oko 500.000 konvertibilnih maraka. Tražili su i smanjenje neporeskih prihoda za iznos od 400.000 KM. Na taj način usaglasili smo sve detalje sa Ministarstvom finansija i unijeli smo ih u Nacrt novog rebalansa budžeta. Sada će odbornici imati priliku da o ovom dokumentu iskažu i svoje mišljenje na sjednici Skupštine grada od 31. oktobra. Konačna budžetska sredstva za 2019. godinu, sa takozvanim izvornim budžetom, umjesto 58.031.857 KM, iznosila bi 63.731.857 KM. Za određene namjene i ostale izdatke planirano je 63.159.813 KM, za izdatke za otplatu obaveza iz 2018. godine planirano je 538.044 KM i kao budžetska rezerva 34.000 KM.
Novim planiranim kreditnim zaduženjem i onim iz maja, odnosno juna ove godine, pretpostavljamo, nije narušen princip kreditnog zaduženja lokalne zajednice do 18 odsto realizovanih prihoda iz prošle godine.
-Naravno, da nije i ne smije biti narušen taj princip. Trenutno naše kreditno zaduženje iznosi oko 14 odsto sa oba ova kreditna zaduženja. U novembru i decembru ove godine ističe nam otplata obveznica za izgradnju Centra za kulturu. Na taj način ćemo osloboditi, odnosno umanjiti kreditnu zaduženost na nekih sedam do osam odsto, tako da ćemo prepoloviti zaduženost grada do kraja godine“.
Skupštinska većina je izglasavala sve dosadašnje odluke, kao i ova kreditna zaduženja. Opozicija je bila protiv, ostajući pri svom obrazloženju da bi na drugačiji način trebalo planirati prihodovnu i rashodovnu, odnosno potrošačku stranu budžeta.
-Ne očekujem da će opozicija i ovoga puta biti za predložena rješenja. To u potpunosti razumijem, jer je to njihov posao i njihova uloga u lokalnom parlamentu. Oni, uglavnom, nude drugačiju raspodjelu novca. Malo koga zanima prihodovna strana budžeta i način kako da se taj prihod poveća. Suština našeg budžeta je u tome da je više od 20 miliona konvertibilnih maraka namijenjeno za investicije. Kritika opozicije uvijek se svodi na primjedbu da imamo potrošački budžet, koji po njima nije investicioni i razvojni. Činjenice potvrđuju da imamo investicije i da će planirana sredstva biti usmjerena u investicije. U svakom slučaju, nije budžet lokalne zajednice mjera za priču koju priča opozicija. Ukoliko je više od 20 miliona KM u budžetu kapitalnih investicija, onda je irelevantno to kako će ga ko zvati“.
Šta je sadržano u Nacrtu budžeta za 2020. godinu?
-Budžet za 2020. godinu koncipiran je na bazi izvornog budžeta iz 2018. godine. Naravno, i u ovaj nacrt biće ugrađena očekivanja i preporuke resornog ministarstva. Smjernice resornog ministarstva idu na povećanje prihoda, odnosno svih troškova do pet odsto. Na rast PDV-a mi nemamo uticaj, jer se ta stavka podvodi pod makroekonomska kretanja. Već smo dobili preporuke koje smo ugradili i u nacrt budžeta za 2020. godinu. Uglavnom se radi o sličnim primjedbama, kada je u pitanju rebalans, odnosno novi budžet. Pod lupom resornog ministarstva uglavnom su plate zaposlenih i drugi troškovi. S obzirom na važeći princip da lokalna zajednica može na 3.000 stanovnika imati jednog zaposlenog u lokalnoj upravi, mi smo jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja poštuje taj princip. Po sistematizaciji ima prostora i za novo zapošljavanje, ukoliko bi se poštovao taj princip. Ništa ne radimo mimo naših realnih mogućnosti, važećih trendova i očekivanja od resornog ministarstva“.
Osim zaposlenih u Gradskoj upravi, na teretu gradskog budžeta su i brojni korisnici budžetskih sredstava?
- Imamo petnaestak javnih ustanova koje su stoprocentno ili u određenom procentu naslonjeni na gradski budžet. Neka komunalna preduzeća značajna sredstva povlače iz gradskog budžeta. Bijeljina je na drugom mjestu po veličini budžeta, odmah iz Banjaluke. I taj podatak dovoljno govori o veličini i ekonomskoj snazi lokalne zajednice, odnosno o dinamici razvoja našeg grada“, kaže Slavko Bašić, načelnik Odjeljenja za finansije u Gradskoj upravi Bijeljina.
Šta je planirano u drugom ovogodišnjem rebalansu budžeta. To je ono što interesuje i odbornike i građane.
-Mi smo u maju, odnosno u junu ove godine imali prvi rebalans budžeta koji je podrazumijevao raspravu i dogovor o uzimanju kredita u iznosu od sedam miliona konvertibilnih maraka. Kredit je bio namijenjen infrastrukturnim projektima, počevši od završetka projekta kanalizacije i izgradnje druge kasete na sanitarnoj deponiji, sve do nekih drugih važnih projekata. Drugi ovogodišnji rebalans, u koji ulazimo ovih dana, podrazumijeva novi kreditni aranžman od šest miliona konvertibilnih maraka. I taj novac će biti iskorišten za kapitalne projekte. Oko četiri miliona maraka namijenjeno je za rješavanje komunalne infrastrukture, dok će dva miliona konvertibilnih maraka biti iskorišteno za rekonstrukciju objekata javne namjene, za potrebe školstva i rekonstrukciju Sokolskog doma. Taj objekat će se koristiti za potrebe organizovanja kulturnih manifestacija i za sportske aktivnosti“.
Svaki rebalans budžeta i novi budžet usaglašava se sa Ministarstvom finansija Republike Srpske?
-Mi smo već dobili preporuke, odnosno saglasnost Ministarstva finansija Republike Srpske i te preporuke su ugrađene u pomenute dokumente. Procedura ide tako što pošaljemo nacrt rebalansa, oni to pregledaju i koriguju. Sve njihove preporuke smo ugradili u drugi rebalans budžeta. Na prihodovnoj strani su smanjena sredstva iz ličnih primanja, odnosno porez na lična primanja, i to je najveće smanjenje po preporuci resornog ministarstva, negdje oko 500.000 konvertibilnih maraka. Tražili su i smanjenje neporeskih prihoda za iznos od 400.000 KM. Na taj način usaglasili smo sve detalje sa Ministarstvom finansija i unijeli smo ih u Nacrt novog rebalansa budžeta. Sada će odbornici imati priliku da o ovom dokumentu iskažu i svoje mišljenje na sjednici Skupštine grada od 31. oktobra. Konačna budžetska sredstva za 2019. godinu, sa takozvanim izvornim budžetom, umjesto 58.031.857 KM, iznosila bi 63.731.857 KM. Za određene namjene i ostale izdatke planirano je 63.159.813 KM, za izdatke za otplatu obaveza iz 2018. godine planirano je 538.044 KM i kao budžetska rezerva 34.000 KM.
Novim planiranim kreditnim zaduženjem i onim iz maja, odnosno juna ove godine, pretpostavljamo, nije narušen princip kreditnog zaduženja lokalne zajednice do 18 odsto realizovanih prihoda iz prošle godine.
-Naravno, da nije i ne smije biti narušen taj princip. Trenutno naše kreditno zaduženje iznosi oko 14 odsto sa oba ova kreditna zaduženja. U novembru i decembru ove godine ističe nam otplata obveznica za izgradnju Centra za kulturu. Na taj način ćemo osloboditi, odnosno umanjiti kreditnu zaduženost na nekih sedam do osam odsto, tako da ćemo prepoloviti zaduženost grada do kraja godine“.
Skupštinska većina je izglasavala sve dosadašnje odluke, kao i ova kreditna zaduženja. Opozicija je bila protiv, ostajući pri svom obrazloženju da bi na drugačiji način trebalo planirati prihodovnu i rashodovnu, odnosno potrošačku stranu budžeta.
-Ne očekujem da će opozicija i ovoga puta biti za predložena rješenja. To u potpunosti razumijem, jer je to njihov posao i njihova uloga u lokalnom parlamentu. Oni, uglavnom, nude drugačiju raspodjelu novca. Malo koga zanima prihodovna strana budžeta i način kako da se taj prihod poveća. Suština našeg budžeta je u tome da je više od 20 miliona konvertibilnih maraka namijenjeno za investicije. Kritika opozicije uvijek se svodi na primjedbu da imamo potrošački budžet, koji po njima nije investicioni i razvojni. Činjenice potvrđuju da imamo investicije i da će planirana sredstva biti usmjerena u investicije. U svakom slučaju, nije budžet lokalne zajednice mjera za priču koju priča opozicija. Ukoliko je više od 20 miliona KM u budžetu kapitalnih investicija, onda je irelevantno to kako će ga ko zvati“.
Šta je sadržano u Nacrtu budžeta za 2020. godinu?
-Budžet za 2020. godinu koncipiran je na bazi izvornog budžeta iz 2018. godine. Naravno, i u ovaj nacrt biće ugrađena očekivanja i preporuke resornog ministarstva. Smjernice resornog ministarstva idu na povećanje prihoda, odnosno svih troškova do pet odsto. Na rast PDV-a mi nemamo uticaj, jer se ta stavka podvodi pod makroekonomska kretanja. Već smo dobili preporuke koje smo ugradili i u nacrt budžeta za 2020. godinu. Uglavnom se radi o sličnim primjedbama, kada je u pitanju rebalans, odnosno novi budžet. Pod lupom resornog ministarstva uglavnom su plate zaposlenih i drugi troškovi. S obzirom na važeći princip da lokalna zajednica može na 3.000 stanovnika imati jednog zaposlenog u lokalnoj upravi, mi smo jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja poštuje taj princip. Po sistematizaciji ima prostora i za novo zapošljavanje, ukoliko bi se poštovao taj princip. Ništa ne radimo mimo naših realnih mogućnosti, važećih trendova i očekivanja od resornog ministarstva“.
Osim zaposlenih u Gradskoj upravi, na teretu gradskog budžeta su i brojni korisnici budžetskih sredstava?
- Imamo petnaestak javnih ustanova koje su stoprocentno ili u određenom procentu naslonjeni na gradski budžet. Neka komunalna preduzeća značajna sredstva povlače iz gradskog budžeta. Bijeljina je na drugom mjestu po veličini budžeta, odmah iz Banjaluke. I taj podatak dovoljno govori o veličini i ekonomskoj snazi lokalne zajednice, odnosno o dinamici razvoja našeg grada“, kaže Slavko Bašić, načelnik Odjeljenja za finansije u Gradskoj upravi Bijeljina.
