GRADONAČELNIK MIĆIĆ: BIJELjINA JE GRAD BUDUĆNOSTI


Od prošle godine do sada, najvažnije je što smo završili kanalizaciju u širem centru grada. Vidljiv je i ozbiljan napredak u industrijskim zonama. Naš grad gazi brzim koracima naprijed. Bijeljina je grad budućnosti’’, kaže za portal Semberija info Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine

Slava je prilika da domaćin dragim gostima – pobratimima i prijateljima pokaže šta je uradio od prošle slave. Šta ćete Vi istaći da je urađeno u Bijeljini od prošlog Pantelina?
-Za svako Pantelino imamo veliku čast da ugostimo brojne goste – diplomate, predstavnike pobratimskih i prijateljskih gradova iz nekoliko država – Srbije, Crne Gore, Makedonije, Njemačke, Rusije, Rumunije... Naravno, imamo i goste iz opština i gradova u Republici Srpskoj i predstavnike vlasti sa nivoa RS i BiH. Svi ti susreti su, pored protokolarnog dijela, prilika da se razmijene iskustva, ostvare kontakti, dogovori saradnja, iz prve ruke informiše o novostima u privredi i politici u okruženju… Vjerujte da su i danas lični i neposredni kontakti najlakši način da se učvrsti saradnja između gradova, institucija i različitih nivoa vlasti. Naravno, svaki domaćin se potrudi da se pohvali onim što je radio prethodne godine – tako je u gradovima koje mi posjećujemo, a takva je praksa i kod nas u Bijeljini. Od prošle godine i po vrijednosti i po značaju za Semberiju najvažnije je to što smo završili izgradnju kanalizacije u širem centru Bijeljine. Već smo mnogo puta ponovili da je to istorijski projekat i svako ko je realan i dobronamjeran, složiće se s tim. Gostima ćemo predstaviti i napredak industrijskih zona, ulaganja u oblast sporta, na osnovu kojih smo dobili status „Evropskog grada sporta 2020“, aktivnosti koje planiramo da realizujemo u okviru kampanje „Bijeljina – grad budućnosti“, mjere za opravak Banje Dvorovi, skori završetak gasovoda, planove za izgradnju auto-puta...
 
Mnogi, koji su u skorije vrijeme dolazili u Bijeljinu, pohvalili su gradnju industrijskih zona. Ima li još sličnih planova?
-Ideja poslovno - industrijskih zona kako smo je zamislili već uveliko daje rezultate. Da budem iskren, Zonu II smo uspostavili po uzoru na sličnu zonu u Zrenjaninu i, eto, još jedne potvrde da naša bratimljenja nisu mrtva slova na papiru. U Zoni II su rasprodati svi placevi, a od prodaje je dobijeno više sredstava nego što je uloženo u kupovinu zemljišta za Zonu. Sve što je dodatno ostvareno prihoda, uložili smo u opremanje Zone, u čemu smo imali i podršku međunarodnih donatora. Tamo već radi nekoliko pogona, a gradi se još nekoliko. I u Zoni III, takođe, uveliko radi nekoliko pogona. Imamo plan da osnujemo i četvrtu Poslovno - industrijsku zonu, na potezu od Zone III prema kružnom toku ka Ugljeviku, čime bi smo zaokružili poslovni pojas u Bijeljini, ali za to nam treba podrška Vlade. Svakako da mnogo očekujemo i od skore izgradnje auto - puta i siguran sam da će i to doprinijeti investiranju u Bijeljinu. U Bijeljini imamo i prve strane investicije. Cilj nam je da privučemo još investitora iz inostranstva, ali i da zadržimo postojeće privredne subjekte. Mi smo, kao lokalna uprava, odradili svoj dio posla, a sad je na višim organim a vlasti da porade na izgradnji stabilnosti u zemlji, jer je to presudno za dolazak kapitala. Pogledajte samo preko Drine šta za privredu znači stabilnost u državi. Navešću opet Zrenjanin kao primjer – zahvaljujući saradnji sa Vladom, dolaze im investitori koji ulažu stotine miliona evra. Ako se uskoro ne pridružimo tom trendu, definitivno će Srpska i Federacija ostati crne rupe u regionu. Pozivam sve odgovorne ljude koji donose odluke u Banja Luci i Sarajevu da se zamisle nad tom opasnosti, dok ne bude kasno.
 
U toku je uređenje kanala Dašnica. Međutim, mogu se čuti primjedbe da se odstupa od projekta uređenja. Da li su te primjedbe osnovane i kada možemo očekivati da radovi na uređenju kanala budu završeni?
-Projekat uređenja kanala Dašnica je posao čiji nosilac su u najvećoj mjeri „Vode Srpske“. Dio kanala koji je uređen već ne može da se prepozna u odnosu na period prije uređenja. U stvari, po jednom se djelimično može prepoznati, i to po otpadu koji se iznova i iznova baca u kanal. Nažalost, nećemo imati drugog izbora, nego da postavimo kamere i da počnemo da kažnjavamo neodgovorne građane. Prema najavi iz „Voda Srpske“, rok za završetak radova je do juna naredne godine. Što se tiče projekta, ne vidimo razlog za odstupanje i siguran sam da će zona oko kanala postati novi ukras grada oko kojeg će se odvijati društveni život u Bijeljini.
 
Česte su primjedbe opozicije, a i građana, da tokom realizacije kapitalnih projekata, kao, npr, izgradnje kanalizacije, građani trpe. Ulice su im dugo razrovane, kažu da moraju da koriste alternativne pravce, a mnogima je vrijeme dragocjeno. Koliko Vas pogađaju ovakve primjedbe i kako na njih reagujete?
-Ja bih najviše volio da je kanalizacija izgrađena prije dvadeset ili trideset godina, a da smo je mi samo proširivali u novim naseljima koja se grade. Ali, činjenica je da kanalizacija nije postojala, kao i da je bio posljednji čas da se počne graditi zbog ekološke katastrofe koja nam je prijetila. Građanima smo beskrajno zahvalni na strpljenju prethodnih godina i vjerujem da su, nakon što su im ulice dobile novo lice, i oni zadovoljni.Neću reći, uvijek može brže da se nešto radi, ali imajte u vidu da sredstva kojim raspolažemo nisu neograničena, a u pojedinim fazama smo morali graditi kanalizaciju i prije nego što smo obezbijedili novac za završetak svih radova u tim ulicama kako ne bismo izgubili donatorska sredstva.
 
Bijeljina ima problem sa parking – prostorom. Naročito je ovaj problem pojačan tokom jula i avgusta kada mnogi koji rade u inostranstvu, dođu na odmore. Bilo je više prijedloga za rješavanje ovog problema. Šta će se konkretno uraditi i zbog čega garaža, koja je prije nekoliko godina izgrađena kod tržnog centra „Tropik“, pokraj kanala Dašnica, nije u funkciji?
-Bijeljina nije jedini grad koji ima taj problem. Zapravo, rijetki su gradovi sa dovoljno parking prostora, pogotovo tamo gdje se stanovništvo uvećava, a ne zaboravite da se povećava i broj automobila po glavi stanovnika. Kod Saborne crkve smo prije nekoliko godina izgradili parking na kojem skoro uvijek ima mjesta, a upravo ovih dana smo krenuli u proceduru za izgradnju javne garaže na početku Ulice 27. marta i to bi uskoro trebalo da ublaži problem parkiranja u centru Bijeljine. Garaža kod „Tropika“ je privatno vlasništvo, tako da Grad nema nadležnosti nad tim objektom.
 
Kako komentarišete da u Bijeljini „cvjeta“ stanogradnja i da nema neprodatih stanova, a primjetno je da je veliki broj lokala zatvoren?
 -Bijeljina je još uvijek jedan od rijetkih gradova u Srpskoj u koji ljudi dolaze i nije čudo da je izražena potražnja za stambenim prostorom. Što se tiče lokala, možda griješim, ali u prvoj zoni se ne sjećam da sam skoro vidio da ima neki koji je zatvoren, a ako ih i ima, to su uglavnom lokali gdje nisu riješeni imovinski odnosi i napušteni su. Pa i na periferiji grada, ako zatvore lokal, mali preduzetnici to rade, jer ne mogu da podnesu konkurenciju velikih marketa koji su izgrađeni praktično na svim prilazima Bijeljini. Opet moram da ocijenim da je to svjetski trend i da se Bijeljina po tome ne izdvaja od drugih gradova. Ali, imajte u vidu da i pored svjetske krize o kojoj se prije nekoliko godina toliko pričalo, a sad malo manje, jer smo se valjda navikli na nju, broj zanatsko-preduzetničkih radnji u Bijeljini je otprilike isti ili čak i neznatno veći. Ljudi koji ovdje žive su vrijedni i imaju osjećaj za posao, pa se ja ne brinem da će preduzetništvo u Bijeljini opstati.
 
Za Vas često kažu da ste čovjek iz naroda. Da li Vam taj status prija i mislite li da ta konstatacija još uvijek stoji?
-To nisam ja izmislio, niti je tu priču pustila neka marketinška agencija, kao što to neki političari rade. Jednostavno, narod reaguje kad vidi da političaru nije problem da priča i s običnim čovjekom i da pokuša da mu pomogne. A ljudi vole da vide da političaru nije ispod nivoa da sjedne s njima na slavi, pored rakijskog kazana, da se druži s njima na regati ili u lovu. Svako od nas ko se bavi politikom mora da shvati da mi nismo pali s Marsa, nego smo došli iz tog naroda koji nam je ukazao povjerenje na izborima, ali da treba poštovati i one koji nisu glasali za nas, jer su i oni dio tog naroda. Trudim se da, koliko god mogu, nađem vremena za razgovor sa građanima i u Gradskoj upravi. Ipak, pored sve želje, teško je primiti sve ljude koji traže razgovor. Vjerujte da je takvih zahtjeva mnogo, jer se ne smanjuje broj ljudi kojima je potrebna pomoć ili imaju problem sa administracijom ili problem druge prirode. Ukoliko ne stignem da ih ja primim, tu su načelnici odjeljenja koji su resorno nadležni za ove probleme.
 
I na kraju, da li osjećate zamor od „funkcije prvog čovjeka grada“?
-Ovo je već četrnaesta godina od kako sam na ovoj dužnosti. Nije to malo, a kad gledam slike od prije deceniju i po, primjećujem da mi je kosa bila dosta tamnija, nego sada. Ipak, kad se osvrnem iza sebe i šta smo sve uspjeli da uradimo i sa kakvim problemima smo se izborili, zaboravim na sve teškoće koje nosi ovo radno mjesto. Sve češće me ljudi pitaju da li ću se sljedeće godine kandidovati za još jedan mandat. Moja supruga i djeca bi vjerovatno najsrećniji bili da odem u penziju, ali znaju oni da kad radite ovaj posao, imate odgovornost i prema Gradu kao cjelini. Tako da... Što se tiče kandidature – vidjećemo, ima do izbora još više od godinu dana...
Dozvolite da iskoristim priliku da građanima Grada Bijeljina čestitam slavu i poželim da im naš zaštitnik Sveti Pantelejmon bude na pomoći svaki dan i podrška u svakom radu.
 
portal Semberija info