Duvan dobro rodio - kvalitet na nezadovoljavajućem nivou
Proizvođači duvana sa područja Semberije i Posavine, koji godinama sarađuju sa bijeljinskim “Duvanom”, na današnjem sastanku u “Semberskom salašu” analizirali su rezultate ovogodišnje proizvodnje duvana i probleme s kojima se godinama suočavaju baveći se ovom proizvodnjom.
Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora u bijeljinskom “Duvanu”, kaže da je “Duvan” uspio prodati petogodišnje zalihe obrađenog duvana, a očekivanja su da će i ovogodišnja proizvodnja od ukupno 277 tona otkupljenog duvana, biti prodata kupcima u inostranstvu.
“Imamo zainteresovane kupce iz Hrvatske, Njemačke, Grčke, Bugarske i Italije. U ovoj godini imali smo ukupno 78 kooperanata u Semberiji i Posavini. Trend smanjenja broja uzgajivača duvana prisutan je iz godine u godinu i svake godine deset odsto proizvođača odustaje od ove proizvodnje. Ovo je zahtjevna proizvodnja i podrazumijeva ogromna ulaganja. U sušnim godinama, s kojima se sve češće suočavamo, neophodno je i navodnjavanje duvana. Nadamo se da ćemo s našim podsticajima zadržati trenutni nivo proizvodnje duvana. U ovoj godini duvan je bio lošijeg kvaliteta. Jesen je poslužila duvanare, ali je bilo malo toplih dana. Troškovi proizvodnje su povećani za oko trideset odsto, a mi smo duvanare pomogli dodatnim podsticajem”, izjavio je Gotovčević.
Svetozar Mihajlović, savjetnik u “Duvanu” i jedan od suvlasnika preduzeća “Duvan” Bijeljina, kaže kaže da ovakvi sastanci pomažu duvanarima da bolje sagledaju i da bolje planiraju proizvodnju za narednu godinu.
“Mi ćemo početkom februara naredne godine ponovo razgovarati o ugovaranju proizvodnje za narednu godinu. Učinili smo dodatne napore da pomognemo duvanarima. S novim cijenama i podsticajima duvanari bi, u prosjeku, trebalo da dobiju oko pet KM po kilogramu suvog lista duvana. Nadamo se da će oni biti zadovoljni I da će i naredne godine proizvoditi duvan. Očekujemo da će mjere resornog ministarstva i Privredne komore pomoći da sačuvamo resurs za proizvodnju duvana koji se postepeno gasi”, izjavio je Mihajlović, naglasivši da se devedeset i osam odsto duvana proizvodi u RS i da je devizni priliv u ovoj godini iznosio oko dva miliona eura.
Bato Perić iz Ljeljenče trideset godina bavi se proizvodnjom duvana i trenutno ovu industrijskku biljku proizvodi na površini od sedam hektara. On kaže da je kompletan repromaterijal za proizvodnju duvana poskupio, a skupa je i radna snaga.
“Prinos je bio oko 150 kilograma po dunumu. Sve je skuplje dva do tri puta, a otkupna cijena je neznatno povećana. Duvan smo brali i u novembru, ali kvaliteta nije bilo. Nekada su premije za duvan bile izuzetno dobre, a sada ne mogu ni troškove proizvodnje da pokrijem”, kaže Perić.
Miloš Savić iz Gajeva u Posavini duvan proizvodi na četiri hektara. Kaže da je suša izazvala puno problema u ovoj godini, te nije pomogao puno ni sistem za navodnjavanje.
“Kvalitet duvana je bio loš, a problem nam predstavlja i nedostatak radne snage, iako je dnevnica iznosila 60 KM. Zbog skupog repromaterijala i nedostatka radne snage, ozbiljno razmišljamo o prekidu proizvodnje”, kaže Savić.
Semberija info
Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora u bijeljinskom “Duvanu”, kaže da je “Duvan” uspio prodati petogodišnje zalihe obrađenog duvana, a očekivanja su da će i ovogodišnja proizvodnja od ukupno 277 tona otkupljenog duvana, biti prodata kupcima u inostranstvu.
“Imamo zainteresovane kupce iz Hrvatske, Njemačke, Grčke, Bugarske i Italije. U ovoj godini imali smo ukupno 78 kooperanata u Semberiji i Posavini. Trend smanjenja broja uzgajivača duvana prisutan je iz godine u godinu i svake godine deset odsto proizvođača odustaje od ove proizvodnje. Ovo je zahtjevna proizvodnja i podrazumijeva ogromna ulaganja. U sušnim godinama, s kojima se sve češće suočavamo, neophodno je i navodnjavanje duvana. Nadamo se da ćemo s našim podsticajima zadržati trenutni nivo proizvodnje duvana. U ovoj godini duvan je bio lošijeg kvaliteta. Jesen je poslužila duvanare, ali je bilo malo toplih dana. Troškovi proizvodnje su povećani za oko trideset odsto, a mi smo duvanare pomogli dodatnim podsticajem”, izjavio je Gotovčević.
Svetozar Mihajlović, savjetnik u “Duvanu” i jedan od suvlasnika preduzeća “Duvan” Bijeljina, kaže kaže da ovakvi sastanci pomažu duvanarima da bolje sagledaju i da bolje planiraju proizvodnju za narednu godinu.
“Mi ćemo početkom februara naredne godine ponovo razgovarati o ugovaranju proizvodnje za narednu godinu. Učinili smo dodatne napore da pomognemo duvanarima. S novim cijenama i podsticajima duvanari bi, u prosjeku, trebalo da dobiju oko pet KM po kilogramu suvog lista duvana. Nadamo se da će oni biti zadovoljni I da će i naredne godine proizvoditi duvan. Očekujemo da će mjere resornog ministarstva i Privredne komore pomoći da sačuvamo resurs za proizvodnju duvana koji se postepeno gasi”, izjavio je Mihajlović, naglasivši da se devedeset i osam odsto duvana proizvodi u RS i da je devizni priliv u ovoj godini iznosio oko dva miliona eura.
Bato Perić iz Ljeljenče trideset godina bavi se proizvodnjom duvana i trenutno ovu industrijskku biljku proizvodi na površini od sedam hektara. On kaže da je kompletan repromaterijal za proizvodnju duvana poskupio, a skupa je i radna snaga.
“Prinos je bio oko 150 kilograma po dunumu. Sve je skuplje dva do tri puta, a otkupna cijena je neznatno povećana. Duvan smo brali i u novembru, ali kvaliteta nije bilo. Nekada su premije za duvan bile izuzetno dobre, a sada ne mogu ni troškove proizvodnje da pokrijem”, kaže Perić.
Miloš Savić iz Gajeva u Posavini duvan proizvodi na četiri hektara. Kaže da je suša izazvala puno problema u ovoj godini, te nije pomogao puno ni sistem za navodnjavanje.
“Kvalitet duvana je bio loš, a problem nam predstavlja i nedostatak radne snage, iako je dnevnica iznosila 60 KM. Zbog skupog repromaterijala i nedostatka radne snage, ozbiljno razmišljamo o prekidu proizvodnje”, kaže Savić.
Semberija info