Romi u plastenicima uzgajaju organsko voće i povrće


U Bijeljini živi oko 1.000 Roma, a prema podacima Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” i Udruženja žena “Romkinja”, zaposleno je svega 0,5 odsto pripadnika ove nacionalne manjine.

Kako bi se poboljšao njihov položaj, osnovano je socijalno preduzeće "Agro-plan" u kojem prednost pri zapošljavanju imaju upravo pripadnici marginalizovanih društvenih grupa. Posredstvom ovog preduzeća na plasteničkoj proizvodnji povrća zaposleno je desetak pripadnika romske nacionalnosti.

Oko 200 romskih porodica u Bijeljini suočava se sa brojnim problemima, a najveći je nezaposlenost. Većina Roma izdržava se prikupljanjem sekundarnih sirovina i otpada i prošenjem. Budući da istraživanja pokazuju da je stopa zaposlenosti Roma jako niska i nema tendenciju rasta, Udruženje građana "Otaharin" osnovalo je u okviru projekta "Ekonomsko osnaživanje žena kroz plasteničku proizvodnju", a koji je finansiran od strane GIZ-a, preduzeće "Agro-plan". Cilj je bio da se na ovaj način obezbijedi zaposlenje pripadnicima romske zajednice, koja je jedna od najvećih upravo u Bijeljini, istakao je izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Joković.

- Socijalno preduzeće "Agro-plan" najprije je organizovalo obuku za pripadnike ranjivih grupa društva, Roma,
osoba s invaliditetom, žrtve nasilje i drugi koji nemaju radno iskustvo, radi njihovog lakšeg uključivanja na formalno tržište rada i zapošljavanja. Obuku za obavljanje plasteničke proizvodnje prošlo je više od 20 osoba, a stalno zaposlenje dobile su četiri osobe, tri žene i jedan muškarac, koji su pripadnici romske nacionalne manjine - rekao je Joković.

Dodaje da je osnovna djelatnost preduzeća organska proizvodnja voća i povrća u plasteniku i malim dijelom na otvorenom polju. - Prostor koji preduzeće koristi za prozvodnju povrća na deset godina dodjelio nam je Grad Bijeljina. Na toj lokaciji se nalazi i objekat nekadašnje osnovne škole koji je renoviran tako da se koristi za prezentacije i poslovne aktivnosti i kao skladišni prostor. U toku su pregovori sa sertifikacionom kućom za izdavanje OK sertifikata za organsku proizvodnju - kaže Joković.

Godišnje se u dva plastenika, površine 1.000 metara kvadratnih, proizvede oko 20 tona povrća i voća. Paprike, paradajz, jagode, zelena salata i luk, plasiraju se na tržište Semberije i cijele BiH. - Namjera nam je i da izvozimo na tržište Evropske unije, gdje postoji velika potražnja za proizvodima organskog porekla. Zahvaljujući sporazumu o saradnji sa švajcarskim Karitasom koji smo potpisali 9. aprila, vrijednom 64.000 KM, ove sezone postavićemo još jedan plastenik - precizirao je Joković.

Farzila Džanić jedna je od tri Romkinje koja je zaposlena u plasteniku. Ovaj posao njoj i njenoj porodici mnogo znači. - Ako ne završimo školu, ne možemo očekivati da nađemo posao. A školovanje košta. Treba obezbijediti knjige, odjeću, užinu. Ja zahvaljujući ovom poslu u plasteniku sada mogu da školujemo svoje troje djece. Posao u plasteniku nije težak, a ono što nisam znala, naučila sam. Voljela bih da više žena Romkinja može da radi - kaže Farzila.

Grad Bijeljina podržava svoje nacionalne manjine, tvrdi gradonačelnik Mićo Mićić. - Imamo projekat stambenog zbrinjavanja vrijedan 600.000 KM i u naredne četiri godine biće izgrađeno dvadeset kuća za Rome. U posljednjih nekoliko godina u Bijeljini je izgrađeno i renovirano više od 50 romskih kuća, a 12 romskih porodica useljeno je u novoizgrađene stanove. Uz pomoć donatora obezbjedili smo im bijelu tehniku, motokultivatore, plastenike. Godinama organizujemo nastavu za romsku djecu i obezbjeđujemo im besplatne udžbenike i užinu - rekao je Mićić.

Za manjinske grupe 30.000 KM

Stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i podrška ekonomskoj održivosti, prioriteti su i nedavno otvorene Kancelarije za nacionalne manjine i dijasporu. Godišnje se iz budžeta za manjinske grupe izdvaja više od 30.000 maraka, a značajnim sredstvima podržavaju se i njihovi projekti.

Izvor: Srpska info/Bijeljina danas