KARDIOVASKULARNE BOLESTI KOD SPORTISTA I PREVENCIJA: Potrebna ozbiljna i stručna prevencija u više pravaca
U svakodnevnoj kliničkoj praksi, fizička aktivnost je preporučena kao nešto što dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularne bolesti, a izgleda nevjerovatno, da neko ko se bavi vrhunskim sportom, može imati kardiovaskularnu bolest. O kardiovaskularnoj bolesti kod sportista i prevenciji za portal Semberija info govori primarijus dr Milica Lovrić specjalista interne medicine, subspecijalista kardiologije.
-Usljed velikog fizičkog napora koji profesionalni sport nosi, srce je izloženo funkcionalnim i morfloškim promjenama i njihovo poznavanje pomaže u prepoznavanju i razlikovanju kardiovaskularnih bolesti koje mogu dovesti do „iznenadne srčane smrti“, odnosno od poznatog termina ,,atletskog”, ili ,,sportskog” srca. Sindrom ,,sportskog srca” je fiziološka adaptacija srca (metabolička, strukturna, funkcionalna) na dugotrajnu, ponavljanu povećanu fizičku aktivnost. Trenining sa dinamičkim vježbanjem dovodi do povećanja volumena lijeve komore, a trening sa statičkim operećenjem dovodi do povećanja debljine srčanog mišića. Samo sportisti koji treniraju sportove izdržljivosti i snage mogu razviti sindrom sportskog srca’’, kaže dr Lovrić.
Ona pojašnjava da ,,kada se kaže sport i bavljenje sportom, uglavnom se misli na dva pozitivna efekta, a to su - zdravlje i kvalitet života”. Ipak, kada se u medijima objavi vijest da je ,,umro mladi sportista baveći se sortom, bilo na takmičenju ili na tretningu’’, to ne šokira samo sportsku, već i široku javnost. Dr Lovrić kaže da se upravo tad postavljaju dva pitanja, ,,kako je moguće da mlad, zdrav sportista koji je prošao ljekarske kontrole iznenada u punom naponu snage umre na terenu i da li se smrt mladog sportiste može spriječiti, odnosno da li se mogao predvidjeti i otkriti potencijalni rizik?”
-Uzroci iznenadne smrti sportista mlađih od 25 godina mogu biti netraumatski (hipetrofična kardiompatija, urođene anomalije koronarnih arterija, urođene srčane mane, miokarditisi, aritmije, prevremena aterskleroza koronarnih arterija, akutni infarkt miokarda, doping, zatim traumatski (commotio cordis, ruptura aorte, unutarnje krvarenje u trbuhu i grudnom košu, commotio cerebri, commotio pulmonum). Iznenadna smrt sportista na terenu rijetko se dešava, a to zahtijeva ozbiljnu i stručnu prevenciju provedenu u više pravaca’’, pojašnjava dr Lovrić i naglašava da ,,ljekarski pregled pred početak bavljenja sportom, treba da su doktrina za sve spotske klubove”.
-Isto tako za aktivne sportiste je neophodno obezbjediti najmanje dva puta godišnje ljekarske preglede, ali treba i napomenuti da to ne garantuje stopostotnu zaštitu sportista. Ipak, ovaj vid prevencije značajno smanjuje rizik od akcidenta. Preventiva na terenu podrazumjeva pravilnu hidraciju sportista kao i određivanje individuanog programa vježbi za svakog sportistu. Preventiva na otvorenom terenu podrazumjeva i svjesnost sportiste i orgnizatora, na opasnost od elementarnih nepogoda kao što je oluja i grom, pojašnjava dr Lovrić i dodaje da je potreban permanentni monitoring, odnosno praćenje sportista na terenu i uočavanje prvih znakova izmjenjenog zrdavstvenog stanja.
-Potrebno je kao doktrinu postaviti izradu plana hitne intervencije i reanimacije, kao i adekvatan transport u slučaju iznenadne smrti. Protokol prevencije podrazumijeva specifičnu anamnezu, fizikalni pregled (uz mjerenje krvnog pritska i pulsa), EKG u miru, EKG u opterećenju, te ehokardiogram. Iznenadna smrt sportiste je drama, kako za porodicu, tako i za sportsku javnost i zato je obaveza za spotskog ljekara da profesionalno i u skladu sa protokolom, ispoštuje medicinsku doktrinu u pripremi sportiste za povećani napor’’, ističe na kraju za portal Semberija info dr Lovrić i naglašava da je u prevenciji veoma važna saradnja sportiste, roditelja,trenera i ljekara.
Semberija info
-Usljed velikog fizičkog napora koji profesionalni sport nosi, srce je izloženo funkcionalnim i morfloškim promjenama i njihovo poznavanje pomaže u prepoznavanju i razlikovanju kardiovaskularnih bolesti koje mogu dovesti do „iznenadne srčane smrti“, odnosno od poznatog termina ,,atletskog”, ili ,,sportskog” srca. Sindrom ,,sportskog srca” je fiziološka adaptacija srca (metabolička, strukturna, funkcionalna) na dugotrajnu, ponavljanu povećanu fizičku aktivnost. Trenining sa dinamičkim vježbanjem dovodi do povećanja volumena lijeve komore, a trening sa statičkim operećenjem dovodi do povećanja debljine srčanog mišića. Samo sportisti koji treniraju sportove izdržljivosti i snage mogu razviti sindrom sportskog srca’’, kaže dr Lovrić.
Ona pojašnjava da ,,kada se kaže sport i bavljenje sportom, uglavnom se misli na dva pozitivna efekta, a to su - zdravlje i kvalitet života”. Ipak, kada se u medijima objavi vijest da je ,,umro mladi sportista baveći se sortom, bilo na takmičenju ili na tretningu’’, to ne šokira samo sportsku, već i široku javnost. Dr Lovrić kaže da se upravo tad postavljaju dva pitanja, ,,kako je moguće da mlad, zdrav sportista koji je prošao ljekarske kontrole iznenada u punom naponu snage umre na terenu i da li se smrt mladog sportiste može spriječiti, odnosno da li se mogao predvidjeti i otkriti potencijalni rizik?”
-Uzroci iznenadne smrti sportista mlađih od 25 godina mogu biti netraumatski (hipetrofična kardiompatija, urođene anomalije koronarnih arterija, urođene srčane mane, miokarditisi, aritmije, prevremena aterskleroza koronarnih arterija, akutni infarkt miokarda, doping, zatim traumatski (commotio cordis, ruptura aorte, unutarnje krvarenje u trbuhu i grudnom košu, commotio cerebri, commotio pulmonum). Iznenadna smrt sportista na terenu rijetko se dešava, a to zahtijeva ozbiljnu i stručnu prevenciju provedenu u više pravaca’’, pojašnjava dr Lovrić i naglašava da ,,ljekarski pregled pred početak bavljenja sportom, treba da su doktrina za sve spotske klubove”.
-Isto tako za aktivne sportiste je neophodno obezbjediti najmanje dva puta godišnje ljekarske preglede, ali treba i napomenuti da to ne garantuje stopostotnu zaštitu sportista. Ipak, ovaj vid prevencije značajno smanjuje rizik od akcidenta. Preventiva na terenu podrazumjeva pravilnu hidraciju sportista kao i određivanje individuanog programa vježbi za svakog sportistu. Preventiva na otvorenom terenu podrazumjeva i svjesnost sportiste i orgnizatora, na opasnost od elementarnih nepogoda kao što je oluja i grom, pojašnjava dr Lovrić i dodaje da je potreban permanentni monitoring, odnosno praćenje sportista na terenu i uočavanje prvih znakova izmjenjenog zrdavstvenog stanja.
-Potrebno je kao doktrinu postaviti izradu plana hitne intervencije i reanimacije, kao i adekvatan transport u slučaju iznenadne smrti. Protokol prevencije podrazumijeva specifičnu anamnezu, fizikalni pregled (uz mjerenje krvnog pritska i pulsa), EKG u miru, EKG u opterećenju, te ehokardiogram. Iznenadna smrt sportiste je drama, kako za porodicu, tako i za sportsku javnost i zato je obaveza za spotskog ljekara da profesionalno i u skladu sa protokolom, ispoštuje medicinsku doktrinu u pripremi sportiste za povećani napor’’, ističe na kraju za portal Semberija info dr Lovrić i naglašava da je u prevenciji veoma važna saradnja sportiste, roditelja,trenera i ljekara.
Semberija info
