Zadrugarstvo je najbolji oblik organizovanja i udruživanja ljudi koji na taj način žele rješavati ekonomske, socijalne, kulturne i druge životne probleme, istakao je  na predavanju u Janji Nagib Hadžić, zadružni revizor u Zadružnom savezu  FBiH, prilikom predstavljanja projekta o tendencijama međunarodnog zadrugarstva i značaju razvoja zadrugarstva u BiH, koji se realizuje u saradnji sa Federalnim ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica. U pitanju je projekat, kako je istakao Hadžić, koji treba da pomogne organizovanje poljoprivrednih proizvođača u FBiH i RS.

„Naš je cilj da unaprijedimo zadružno organizovanje na ovim prostorima. Janja ima dugu tradiciju proizvodnje žitarica i povrća, te je ovo područje idealno za organizovanje zadruga. Naravno, u svim regijama treba ići na organizovanje zadruga, jer su zadruge najbolji oblici organizovanja u ruralnim područjima. Zadruge su samo okvir za što bolje funkcionisanje, unapređenje proizvodnje i okrupnjavanje te proizvodnje. U  FBiH imamo više od 600 registrovanih zadruga. Slična situacija je i u RS, možda ih ima malo manje. Zadrugarstvo dobija svoj zamah, tako da imamo puno zadruga koje traže svoje mjesto na tržištu“, kaže Hadžić, ističući da u tom klinču između državnih kompanija i institucija, s jedne strane, i privatnih kompanija, s druge strane, zadruge predstavljaju  slobodan prostor za organizovanje. Zadruge su postale taj srednji vid organizovanja ljudi, na čemu se danas zasniva i evropski razvoj. To je taj srednji put za pronalaženje posla, ne samo u zanatstvu i građevinarstvu, već i u oblasti poljoprivrede i drugim djelatnostima, istakao je Hadžić.

Husein Camić, predsjednik Medžlisa islamske zajednice Janja, kooperant zadruge „Agrofarmer“, kaže da bi Janja mogla imati dobru perspektivu u oblasti zadrugarstva, ukoliko izgradnjom drinskog nasipa poljoprivrednici ne izgube najbolji i najkvalitetniji dio obradivog poljoprivrednog zemljišta u Janji.
„Janja je, uz Amajlije, Popove, Kojčinovac i Glogovac, centralna žitnica ovog dijela BiH. Izgradnjom nasipa zemljište bi bilo ispresijecano i uništeno. U posljednje dvije godine ugovarali smo proizvodnju krompira. I u ovoj godini ćemo sijati krompir na površini od 3,7 hektara. Parcele su spremne za sjetvu i mi očekujemo dobre rezultate i u ovoj godini“, kaže Camić.

Semberske novine/Lj.Ljubojević
Foto: B.Milošević