AGRARNI FOND GRADA BIJELjINA: U proteklih deset godina opravdali svoje postojanje
Agrarni fond grada Bijeljina osnovan je prije deset godina, u 2008. godini, kao dio Strategije razvoja Bijeljine od 2008. do 2015. godine, a cilj osnivanja Agrarnog fonda bio je razvoj i pružanje podsticaja razvoju poljoprivredne proizvodnje na području Semberije, kaže Zdravko Mikić’’, samostalni stručni saradnik i zamjenik direktora u Agrarnom fondu grada Bijeljina.
Pošlo se od pretpostavke da je Semberija najveća žitnica RS i BiH i od toga da se najveći obim poljoprivredne proizvodnje realizuje u ovom dijelu RS. Cilj je bio da se, na neki način, ublaže i umanje troškovi poljoprivrednika u poljoprivrednoj proizvodnji, te da se omogući ostanak mladih ljudi na selu. U proteklih desetak godina plasirano je više od 10 miliona KM iz gradskog budžeta u razvoj poljoprivredne proizvodnje. Godišnje je izdvajano od milion do 1,1 milion KM“, kaže Mikić, ističući da su raspoloživa sredstva dijeljena u vidu podrške stočarstvu, organizovanoj proizvodnji povrća i voća, za izgradnju plastenika i navodnjavanje.
- Ove četiri oblasti proizlilazile su i iz Razvojne strategije grada Bijeljina. U jednom periodu pomagali smo kalcifikaciju zemljišta, odobravali finansijsku pomoć udruženjima poljoprivrednih proizvođača, izdvajali novac za nepredviđene vanredne situacije, u slučaju da na imanjima nastanu neke štete, izazvane sušom, poplavama, požarima, uginućem domaćih životinja. U početku smo imali od 500 do 600 zahtjeva za dodjelu podsticaja od strane poljoprivrednih proizvođača. Unazad nekoliko godina imamo oko 950 zahtjeva za dodjelu podsticaja. Kada je u pitanju organizovani otkup povrća, zahtjeve podnose otkupljivači, tako da se javi još 250 do 300 proizvođača kojima dodjeljujemo podsticaje. U vrijeme organizovanog otkupa pšenice imamo 1.500 do 2.000 ratara koji nam se jave za dodjelu podsticaja“.
Mikić kaže da je Agrarni fond opravdao svoje postojanje, te da je u proteklih desetak godina obezbijedio podršku poljoprivrednih proizvođača i lokalne zajednice, jer sa raspoloživim sredstvima može se, bar, djelimično ublažiti nepovoljan materijalni položaj u kome se nalaze proizvođači hrane u Semberiji.
- Poljoprivredni proizvođači su u pravu kada od Vlade RS i vlasti na nivou BiH traže zaštitu domaće proizvodnje. Agrarni fond pomaže da se umanje negativni uticaji na agrar i poljoprivredu. Imamo prisutan odliv mladih sa sela, nepovoljnu starosnu strukturu onih koji žive na selu, zastarjelu mehanizaciju. U narednom periodu sve više će se osjećati potreba za specijalizovanom proizvodnjom, bilo da je u pitanju proizvodnja mesa, mlijeka, povrća, žitarica ili voća. Samo sa konkretnim planovima, ulaganjima i podsticajima moći će se ostvariti značajniji prihod u ovoj oblasti. Svaštarenjem u proizvodnji, poljoprivreda će sve više stagnirati i propadati. Na sve to utiču i nepovoljne klimatske promjene, ali i strateške političke odluke. O proizvodnji hrane moraju zajedno razgovarati poljoprivredni proizvođači i prerađivači. Organizatori proizvodnje nekada su bile zadruge, a vjerovatno će to biti i u budućnosti“, kaže Mikić.
U Agrarnom fondu grada Bijeljina kažu da moderni poljoprivredni proizvođači moraju biti edukovani za ono što rade i proizvode. U Bijeljini trenutno ima 6.400 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, od čega je 320 komercijalnih proizvođača. Bez velikih proizvođača nema ni ozbiljnije proizvodnje, a ni većeg prihoda. Agrarni fond grada Bijeljina svake godine organizuje i posjetu semberskih poljoprivrednika Novosadskom poljoprivrednom sajmu, što je dobra prilika da se upoznaju sa novim stremljenjima i novim tehnologijama u oblasti proizvodnje i prerade hrane.
SEMBERSKE NOVINE
Pošlo se od pretpostavke da je Semberija najveća žitnica RS i BiH i od toga da se najveći obim poljoprivredne proizvodnje realizuje u ovom dijelu RS. Cilj je bio da se, na neki način, ublaže i umanje troškovi poljoprivrednika u poljoprivrednoj proizvodnji, te da se omogući ostanak mladih ljudi na selu. U proteklih desetak godina plasirano je više od 10 miliona KM iz gradskog budžeta u razvoj poljoprivredne proizvodnje. Godišnje je izdvajano od milion do 1,1 milion KM“, kaže Mikić, ističući da su raspoloživa sredstva dijeljena u vidu podrške stočarstvu, organizovanoj proizvodnji povrća i voća, za izgradnju plastenika i navodnjavanje.
- Ove četiri oblasti proizlilazile su i iz Razvojne strategije grada Bijeljina. U jednom periodu pomagali smo kalcifikaciju zemljišta, odobravali finansijsku pomoć udruženjima poljoprivrednih proizvođača, izdvajali novac za nepredviđene vanredne situacije, u slučaju da na imanjima nastanu neke štete, izazvane sušom, poplavama, požarima, uginućem domaćih životinja. U početku smo imali od 500 do 600 zahtjeva za dodjelu podsticaja od strane poljoprivrednih proizvođača. Unazad nekoliko godina imamo oko 950 zahtjeva za dodjelu podsticaja. Kada je u pitanju organizovani otkup povrća, zahtjeve podnose otkupljivači, tako da se javi još 250 do 300 proizvođača kojima dodjeljujemo podsticaje. U vrijeme organizovanog otkupa pšenice imamo 1.500 do 2.000 ratara koji nam se jave za dodjelu podsticaja“.
Mikić kaže da je Agrarni fond opravdao svoje postojanje, te da je u proteklih desetak godina obezbijedio podršku poljoprivrednih proizvođača i lokalne zajednice, jer sa raspoloživim sredstvima može se, bar, djelimično ublažiti nepovoljan materijalni položaj u kome se nalaze proizvođači hrane u Semberiji.
- Poljoprivredni proizvođači su u pravu kada od Vlade RS i vlasti na nivou BiH traže zaštitu domaće proizvodnje. Agrarni fond pomaže da se umanje negativni uticaji na agrar i poljoprivredu. Imamo prisutan odliv mladih sa sela, nepovoljnu starosnu strukturu onih koji žive na selu, zastarjelu mehanizaciju. U narednom periodu sve više će se osjećati potreba za specijalizovanom proizvodnjom, bilo da je u pitanju proizvodnja mesa, mlijeka, povrća, žitarica ili voća. Samo sa konkretnim planovima, ulaganjima i podsticajima moći će se ostvariti značajniji prihod u ovoj oblasti. Svaštarenjem u proizvodnji, poljoprivreda će sve više stagnirati i propadati. Na sve to utiču i nepovoljne klimatske promjene, ali i strateške političke odluke. O proizvodnji hrane moraju zajedno razgovarati poljoprivredni proizvođači i prerađivači. Organizatori proizvodnje nekada su bile zadruge, a vjerovatno će to biti i u budućnosti“, kaže Mikić.
U Agrarnom fondu grada Bijeljina kažu da moderni poljoprivredni proizvođači moraju biti edukovani za ono što rade i proizvode. U Bijeljini trenutno ima 6.400 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, od čega je 320 komercijalnih proizvođača. Bez velikih proizvođača nema ni ozbiljnije proizvodnje, a ni većeg prihoda. Agrarni fond grada Bijeljina svake godine organizuje i posjetu semberskih poljoprivrednika Novosadskom poljoprivrednom sajmu, što je dobra prilika da se upoznaju sa novim stremljenjima i novim tehnologijama u oblasti proizvodnje i prerade hrane.
SEMBERSKE NOVINE
