VRIJEME REKORDERA I RADNIH PODVIGA :: Semberija INFO ::

 

VRIJEME REKORDERA I RADNIH PODVIGA


Treći nastavak prelistavanja „Semberskih novina“ iz 1981. godine započinjemo podsjećanjem na tadašnje rekordere u poljoprivrednoj proizvodnji.

Nikola Ivković iz Velinog Sela dobio je zapažen prostor u našem listu zbog rekordnih rezultata u proizvodnji kukuruza (160,75 metričkih centi po hektaru) i šećerne repe (672,6 metričke cente po hektaru). Sijući osječke hibride na svojim njivama, semberski poljoprivrednik, tada tridesetrogodišnji, Diko Bojić iz Donje Čađavice postiže prihod od 144 metričke cente po hektaru, tako da je i njegov rezultat zabilježen u novinama. I Slobodan Laketić iz Donjeg Brodca je rekorder u proizvodnji šećerne repe.

Sredinom marta u Bijeljini borave predstavnici Međunarodne banke za obnovu i razvoj iz Vašingtona. Razlog, učešće najveće svjetske banke u finansiranju, kako je navedeno u „Semberskim novinama“, istorijskog poduhvata na uređenju poljoprivrednog zemljišta – komasacije.

Osim najava komasacije, koja bi Semberiju trebalo da pretvori u „veliku, bogatu njivu“, „Semberske novine“ pišu i o posljedicama poplava iz 1981. godine koje su tog proljeća zahvatile oko 13.000 hektara zemljišta i oko 1.000 domaćinstava. Rječice Janja, Lukavac, Brezovica, Tavna, Gnjica, kanali i podzemne vode i tada su ugrožavali brojna semberska sela.

Brinući o standardu radnih ljudi i građana, tadašnji SIZ za stambeno – komunalnu oblast, uređenje i korištenje građevinskog zemljišta donio je odluku o subvencioniranju stanarina.

Prije 39 godina u Semberiji se počinju koristiti plastenici za proizvodnju povrća. Tada neuobičajena, a danas masovna pojava na semberskim poljima. Nakon popisa stanovništva evidentirano je da Bijeljina 1981. godine ima 32.693 stanovnika i da je evidentan priliv stanovnika u grad. Štete od poplava procijenjene su na 11 miliona dinara.

Intrigantan je naslov u ,,Semberskim” iz jula 1981. godine ,,Ko je pojeo šećer”. Tekst govori o nestašici šećera u prodavnicama i racionisanom snabdijevanju. I to u vrijeme kada Bijeljina ima svoju, jedinu bosanskohercegovačku šećeranu. Tih dana je uplaćen i avans za uvoz 180 tona šećera za potrebe bijeljinskog tržišta.

 Oko hiljadu sezonskih radnika, piše naš list, rade svake godine na sremskim poljima  da bi osigurali sredstva za mirniji život u zimskim mjesecima. Privredna banka Sarajevo Osnovna banka Bijeljina biće upamćena kao pionir u nabavci mini – kompjutera NCR 400. Njen primjer počinju slijediti i  druga bijeljinska preduzeća.

Godina 1981., bila je sušna, te su poljoprivrednici, osim povrća, zbog dugotrajne suše morali zalijevati i kukuruz. Komasacija zemljišta u Semberiji najavljuje se kao revolucionarni iskorak koji podrazumijeva uređenje parcela ukupne površine od 31.000 hektara u 24 katastarske opštine. U Fabrici šećera proizvedeno je 8.500 tona šećera, 4.000 tona melase i 700 tona suvih rezanaca.

Selo Pučile dobilo je vodu iz gradskog vodovoda, Radio - Bijeljina obilježava deset godina postojanja, gradi se kratkotalasni predajnik Radio - Jugoslavije u Jabanuši, razgovara se o projektu dovođenja drinske vode kanalom Dašnica u grad, razmišlja o tome kako se osloboditi konjskih zaprega u centru grada.

Rodoljub Čolaković posjetio je rodnu Bijeljinu, selo Glavičice dobilo je svoju monografiju, kao osmo sembersko selo koje je dobilo monografski prikaz. U Bijeljini je 1981. godine evidentirano oko 1.200 društvenih stanova.
Potkraj 1981. godine otkrivena je Spomen – bista dr Vojislavu Kecmanoviću.

portal Semberija info (Lj. Ljubojević)