POUZDAN SVJEDOK I HRONIČAR JEDNOG VREMENA I DOGAĐAJA


Poštovani čitaoče,

,,Semberske novine’’ u 2020. godini obilježavaju značajan jubilej – 40 godina postojanja. U vrijeme kada u Republici Srpskoj i BiH na prste jedne ruke možete izbrojati lokalna glasila koja još uvijek odolijevaju Scilama i Haribdama modernog doba, novim tehnologijama i internetu, ,,Semberske novine’’, zahvaljujući svom osnivaču, Skupštini grada Bijeljina, još uvijek postojano krče svoj put kroz hirovito i nesigurno informativno doba. U narednih pedesetak brojeva, sve do 20. oktobra naredne godine, podsjetićemo vas na sve ono najvažnije što je objavljeno u ,,Semberskim novinama’’ u protekle četiri decenije.

Krenimo redom.

Sekretarijat Sekcije za informativnu djelatnost Opštinske konferencije SSRN Bijeljina, uz pomoć jednog broja entuzijasta, pripremio je prvi broj „Semberskih novina“ prije punih 39 godina. Prvi broj ,,Semberskih novina’’ odštampan je 20. oktobra 1980. godine i to je bio jedini broj koji se pojavio pred čitaocima u toj godini. Kako je u Uvodniku bilo i navedeno, cilj je bio da „radni ljudi imaju jasniju sliku o izgledu njihovog budućeg glasila“. Programsko opredjeljenje je bilo jasno, list bi svoje angažovanje usmjerio u pravcu ostvarivanja programskih zadataka najšireg organizacionog fronta – Socijalističkog saveza radnog naroda, sa Savezom komunista na čelu. Zadatak lista bio je „podsticanje provođenja dogovorene politike, s posebnim akcentom, na to kako se ona ostvaruje u osnovnoj organizaciji udruženog rada i mjesnoj zajednici. Sve je tada bilo u znaku i funkciji jačanja političkog sistema socijalističkog samoupravljanja, demokratizacije društvenog života i uticaja radnog čovjeka u svim fazama delegatskog odlučivanja, usmjereno na provođenje Titove inicijative o kolektivnom radu i odgovornosti. Podsjetimo se da je Josip Broz Tito umro u maju te, 1980. godine.

Već na startu je bilo predviđeno da list izlazi petnaestodnevno, a od autora tekstova očekivalo se da u svoje tekstove unose više stvaralačkog, da angažovano tretiraju i prate pitanja i probleme iz neposrednog života. Od jednog ovakvog glasila se očekivalo da se neposredno obraća javnosti, da prenosi i izražava mišljenje radnih ljudi i građana. Zanimljivo je i to da naziv lista nije bio definitivno određen. Razmišljalo se o tome da to bude „Glas Semberije“, „Bijeljinske novine“, čak i „Semberske brazde“. Bilo je najavljeno da se naredni broj pred čitaocima pojavi  oko Nove godine, ali je drugi broj „Semberskih novina“  na kioske izašao prvog januara 1981. godine.

Podsjetimo se ukratko i sadržaja prvog broja Semberskih novina”. Pisalo se o ulozi mladih u provođenju mjera ekonomske stabilizacije i o prvoj kampanji prerade šećerne repe u bijeljinskoj šećerani (autor Todor Nikolić), o investicionim ulaganjima u privredi i vanprivredi (Milovan Blagojević), o uticaju devalvacije dinara na poslovanje izvozno orjentisanih firmi (Petar Ilić), o žalbama građana na loš rad građevinara i kvalitet stambene izgradnje (Jusuf Trbić),  o ,,Zenitovim” velikim koracima (Panto Sekulić), o izvoznim uspjesima Konfekcije ,,Kurjak” (Dobrivoje Tukić), te o inovatorima u Fabrici fleksibilnih cijevi UNIS ,,Mladost” (Slavka Radlović). U prvom broju ,,Semberskih novina’’ objavljeni su i zanimljivi tekstovi o semberskom selu i poljoprivredi (Halid Rifatbegović), o životu u mjesnim zajednicama, takmičenju poljoprivrednika u postizanju visokih prinosa, a nije bilo zanemareno ni obrazovanje i kultura, zdravstvo, kao ni sport.

 Prvi broj ,,Semberskih novina’’ odštampan je u štampariji sarajevskog ,,Oslobođenja”, u tiražu od 5.000 primjeraka.