U susret jubileju Semberskih novina, 40 godina postojanja i izlaženja: Kopajući temelj za kuću otkopao avionsku bombu :: Semberija INFO ::

 

U susret jubileju Semberskih novina, 40 godina postojanja i izlaženja: Kopajući temelj za kuću otkopao avionsku bombu


Početkom septembra 1988. godine, bilježe Semberske, Zvonko Marjanović je u svom dvorištu, ispred kuće kod stare Željezničke stanice, kopajući temelj za novu kuću, pronašao avionsku bombu. Neeksplodirana bomba nalazila se samo sedamdesetak centimetara ispod površine zemlje. Pod budnim okom pirotehničara Edhema Budakovića i uz saradnju sa Civilnom zaštitom bomba je transportovana na Drinu kod Janje gdje je uništena uz pomoć eksploziva.
 
Funkcionerske plate

Funkcionerske plate oduvijek su bile u žiži interesovanja javnosti. Tako je plata predsjednika opštine za avgust 1988. godine iznosila 653.438 dinara ili 65,6 starih miliona (bez minulog rada). Prosječan lični dohodak tada je u Jugoslaviji iznosio 41 milion, te se ispostavilo da je bijeljinski gradonačelnik tada bio vrlo malo plaćen. Predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine imao je 63, sekretar OSUP-a 58, sekretar OSNO 57, predsjednik suda 57, sekretar Skupštine opštine 53 stara miliona itd. Sudije su imali 46,7 miliona, inspektori 40, poreski izvršioci 27,7 miliona. Čak 44 radnika u opštini nije primalo ni zagarantovan LD, te je za njih vršena doplata, dok je 51 radnik bio na granici zagarantovanog LD-a.
 
Nove cijene u obdaništu

Od prvog oktobra 1988. godine poskupio je boravak djece u obdaništu. Neposredno uoči tradicionalne ,,Nedjelje djeteta”, boravak djece u Dječijem obdaništu ,,Hajrija Jahić” poskupio je na šest miliona i 400.000 starih dinara. Ova cijena važila je za svu djecu, osim za njih petoro čiji roditelji nisu imali nikakve prihode. Cijena smještaja bila je ista i za roditelje sa zagarantovanim ličnim dohotkom i sa najvišim primanjima. Posljedica toga bilo je osjetno osipanje broja djece, te je samo 280 mališana bilo smješteno u jedan objekat, dok je drugi zvrjao prazan.
 
Prvi privatni zubar

Krajem 1988. godine Bijeljina je, kao i drugi gradovi u Jugoslaviji, dobila prvog privatnog stomatologa. U Ulici doktora Vojislava Kecmanovića otvorena je privatna zubna ordinacija dr Edine Dragić. Hitna intervencija vađenja zuba koštala je 10.000 dinara, odnosno oko jedan stari milion. Zubarka Edina Dragić tek je započinjala privatni posao koji je, kako je tada rekla, bio dio njene porodične tradicije, jer je i njen otac bio zubar.

Tragom školskog ljetopisa

U ljetopisu ili spomenici Nikole Meštrovića, upravnika Narodne osnovne škole u Bijeljini, bilježe Semberske, u vremenu od 1899. do oktobra 1913. godine, kada je on i umro, ostalo je zabilježeno da je prvog maja 1900. godine u školi priređena zabava sa igrankom u korist siromašnih đaka. U to vrijeme harale su epidemije nekih zaraznih bolesti.

Godine 1900. pominje se epidemija crnih boginja zbog koje škola nije radila 50 dana, a prvog juna 1902. godine pojava velikog kašlja među djecom. U oktobru 1903. i 1907. godine  škola je bila zatvorena zbog šarlaha. Meštrović pominje i veliku sušu od polovine juna do kraja avgusta 1904. godine ,,usljed čega je sva zelen izgorjela”. Početkom juna 1905. godine Bijeljinu i okolinu je zahvatila dvodnevna gusta magla koja je nanijela veliku štetu pšenici, naročito na području prema Janji.



U junu 1908. godine, zabilježio je Meštrović, kotar je zahvatila kiša, uz veliku buru i tuču (grad), kakva se odavno zapamtila nije. Usjevi su stučeni tako da se nije moglo raspoznati ni gdje je kukuruz zasijan bio.

Godine 1906. pominje se duga i jaka zima, a u aprilu te godine Dašnica i Modran su poplavili Bijeljinu, tako da je rijeka tekla Vilminom ulicom (glavnom, tzv. Gospodskom ulicom, od škole prema katoličkoj crkvi, u dubini od 60 do 70 centimetara, što Bijeljina do tada nije zapamtila.

U ljetopisu je navedeno da je škola raspuštena 23. marta 1909. godine. U školsku zgradu uselile su se dvije kompanije od 502 vojnika, jer je Srbija  nakon aneksije BiH od strane Austro – ugarske monarhije poslala svoje vojne jedinice  na drinsko područje. Vojnici su u školi proveli 36 dana.

Semberske novine - Semberija info - Lj.Ljubojević