U susret jubileju Semberskih novina: Više od 10.000 vjernika dočekalo Vaseljenskog patrijarha Dimitrija :: Semberija INFO ::

 

U susret jubileju Semberskih novina: Više od 10.000 vjernika dočekalo Vaseljenskog patrijarha Dimitrija


Prvog septembra 1987. godine ,,Semberske novine’’ pišu o jedanaestoj samostalnoj izložbi majstora jugoslovenske fotografije Slobodana Krstića u Umjetničkoj galeriji u Bijeljini. Krstić, u to vrijeme sa statusom umjetnika Evropske fotografske federacije, naglašeno je u tekstu, izlagao je do tada na kolektivnim izložbama u četrdesetak jugoslovenskih gradova i u desetak zemalja širom svijeta, od Japana do SAD. Već tada se okitio sa više od 50 nagrada i priznanja.

U bijeljinskoj Šećerani krajem septembra 1987. godine sve je bilo spremno za još jednu kampanju prerade šećene repe. Obezbijeđeno je 286.000 tona šećerne repe za iskorištenost kapaciteta veću od 90 odsto, što je bio i najveći procenat od otvaranja šećerane. Neko je tada izračunao da je bijeljinska Šećerana šesta po ekonomičnosti poslovanja u Jugoslaviji, ali se nestimulativna cijena šećera, u uslovima galopirajuće inflacije, ispostavila kao kamen spoticanja, jer je donosila gubitak izražen u milijardama starih dinara.

Opštinski komitet Saveza komunista Bijeljina te jeseni raspravljao je o štetnim posljedicama velikokladuške afere „Agrokomerc“ po bosanskohercegovačku i jugoslovensku privredu.
Afera nepokrivenih mjenica „Agrokomerca“ predstavljala je udar na ekonomski i politički sistem zemlje, te je u to vrijeme utvrđivana idejno – politička, zakonska i svaka odgovornost aktera velikokladuške afere.
U kojoj mjeri je afera „Agrokomerc“ mogla imati štetan uticaj po bijeljinsku privredu, tada nije decidno formulisano na sjednici ovog političkog organa, ali je po prvi put izostala sveopšta podrška prijedlogu da se sredstva, namijenjena bržem razvoju nerazvijenih republika i pokrajine Kosovo, koja pripadaju BiH, usmjere na saniranje teške situacije u „Agrokomercu“.

Zanimljivu posjetu manastiru Tavna zabilježile su ,,Semberske’’ krajem septembra 1987. godine.
Naime, u okviru posjete SPC, Njegova svetost arhiepiskop carigradski i patrijarh vaseljenski  Dimitrije I posjetio je i manastir Tavna kod Bijeljine. Manastir Tavna, srednjovjekovna zadužbina Nemanjića, svečano je dočekao visokog gosta. Impresivan je bio doček prvoj ličnosti pravoslavlja. Vaseljenskog patrijarha dočekalo je više od 10.000 ljudi, a na okolnim proplancima bilo je parkirano oko 150 autobusa i veliki broj putničkih automobila, zabilježile su ,,Semberske novine’’.

Semberske novine te jeseni pišu i o zanimljivoj društvenoj temi – koliko koštaju ispraćaji u vojsku?
Svake godine, nekako u to vrijeme, mladići širom Jugoslavije spremaju se za odlazak na odsluženje vojnog roka u JNA. Za buduće vojnike  taj period života je puno značio, jer nije bila mala stvar postati Titov vojnik, čuvar i branitelj slobode, bratstva i jedinstva.

Te godine UNIS-ova RO „Mladost“ u Bijeljini otvarala je novi pogon sa 200 radnika i pripremala proizvodnju sistema za kočenje automobila. U Prehrambenoj industriji „Sava“ mogla se pod povoljnim uslovima, uz pomoć sindikalnih organizacija, nabaviti jeftina i kvalitetna zimnica. Tvornica za preradu žice „Mesud Mujkić“ pokrenula je prozvodnju šina vođica.

ŠIPAD-ova Tvornica namještaja „Stolar“ u toj godini, za prvih šest mjeseci, prodala je 3.091 spavaću sobu, dok je samo za dva mjeseca, u julu i avgustu, prodato 2.400 spavaćih soba.

 Učenici matematičkog smjera u Gimnaziji  „Filip Višnjić“ dobili su 19 kompjutera i formiran je poseban kabinet, tako da su učenici na časovima programiranja mogli koristiti kompjutere. Na taj način počela je realizacija programa savremene nastave – škole za 21. vijek.

 Mještani sela Brodac te jeseni su se pripremali za ulogu dobrih domaćina u javnom snimanju TV emisije „Znanje – imanje“.

Zbog posljedica suše prinosi na njivama bili su manji za jednu trećinu, a suša je „pojela“ i šećernu repu. Ipak, duvanari su te godine dobro prošli, jer je ovoj industrijskoj biljci suša pogodovala.

,,Semberske novine’’ su pisale i o izraženom problemu nedostatka sudija u Opštinskom sudu u Bijeljini.  Umjesto neophodnih 18 sudija, sud je te jeseni zapošljavao duplo manje, svega devet sudija i imao je oko 7.500 neriješenih predmeta.

Zbog niskih plata, brojne sudije su odlazile u advokate, jer im je advokatura donosila veću zaradu.
                             
Semberske novine - Semberija info - Lj. Ljubojević