Učenici proizvode hranu na njivi, a marljivo rade i u staji oko stoke :: Semberija INFO ::

 

Učenici proizvode hranu na njivi, a marljivo rade i u staji oko stoke


U maju 1987. godine “Semberske  novine” pišu o ekonomiji Poljoprivredne škole koja raspolaže sa 60 hektara obradivog zemljišta.

Nakon teoretske, praktična nastava izvodi se na njivi. Učenici ove škole na praktičan način uče kako se priprema zemljište za sjetvu, kako i kada se sije pšenica, šećerna repa, grašak, lucerka. Budući poljoprivredni tehničari sade papriku, kupus, siju boraniju za potrebe bijeljinske ,,Save”. Na manjim površinama proizvode zelenu salatu, spanać i krompir. Učenici su uključeni u sve proizvodne procese, u proizvodnju rasada, ali i u poslove uzgoja stoke.

,,Semberske’’ te godine bilježe i vrijedne kulturne događaje, izložbu tapiserija Milice Zorić Čolaković u Umjetničkoj galeriji, te gostovanje pjesnika Izeta Sarajlića u preduzeću ,,Zenit”. Obilježeno je 200 godina od rođenja Vuka Karadžića, uz poznati moto: ,,Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano”. Učenici bijeljinskih osnovnih škola učestvovali su na završnoj smotri ,,Titovim stazama revolucije”. Takmičili su se u oblasti dramsko - recitatorskog, muzičkog, likovnog, tehničkog, foto i filmskog stvaralaštva.



Nošena rukama hiljada mladih cijele zemlje Štafeta mladosti stigla je u Bijeljinu 14. maja, gdje joj je na Trgu oslobođenja priređen svečani doček. Prije dolaska Savezne štafete omladina i građani Semberije pozdravili su Opštinsku štafetu mladosti koju je na svečano ukrašenu binu posljednja donijela Željka Knežević, radnica bijeljinske Industrije obuće ,,Zenit”.

Čedo Dragojlović iz Amajlija, jugoslovenski je rekorder u proizvodnji mlijeka. Njegovih 20 muznih krava dalo je tokom 1986. godine blizu 130.000 litara mlijeka. Do ovako visoke mliječnosti, objašnjava Čedo, dolazi se, prije svega, odabirom kvlitetne hrane za krave. Osim silaže, koja je i glavno hranivo rasnih muzara, Čedo Dragojlović koristi i rezance šećerne repe, a odnedavno i sudansku travu i sirku, i to po preporuci agrarnih stručnjaka.

Boris Hrnjez, učenik Srednjoškolskog centra ,,Alija Alijagić” iz Bijeljine osvojio je prvo mjesto  na takmičenju mladih fizičara Bosne i Hercegovine. Tako je Boris stekao pravo da učestvuje na saveznom takmičenju iz fizike.
Boris namjerava da upiše elektrotehnički fakultet i njegova želja je da radi sa kompjuterima, u čemu vidi budućnost i dalju perspektivu.

Početkom maja 1987. godine područje Semberije zadesile su poplave. Pod vodom je bilo 5.500 hektara obradivog zemljišta, a oštećeno je i 705 stambenih objekata. Vodostaj planinskih rječica, Gnjice, Lukavca, Tavne i Janje u kritičnim danima porastao je od tri do sedam metara. Osamnaest naselja bilo je pod udarom vodene stihije. Na poplavljenom području našla se tada gotovo petina stanovništva bijeljinske opštine, a štete od poplava bile su ogromne.

U izdanju Saveza gluvih i nagluvih lica BiH i Opštinske organizacije iz Bijeljine te godine objavljena je prva pjesnička zbirka Dubravke Živković Ostojić. Dubravka je u jedanaestoj godini života zbog bolesti potpuno izgubila sluh. Završila je bibliotekarske studije u Sarajevu. Naziv njene prve pjesničke zbirke je ,,Na mojoj obali tišine”. U pitanju je bila prva jugoslovenska pjesnička zbirka koju je napisala osoba potpuno oštećenog sluha, zabilježile su tada ,,Semberske novine’’.

Priča o saradnji dva grada, Bijeljine i Firta (SR Njemačka), je priča o jednom velikom i neobičnom prijateljstvu. U pitanju je prijateljstvo koje lako savladava granice i jezičke barijere, prijateljstvo koje učvršćuje mir i saradnju među narodima i ljudima. Saradnja dva grada počela je u oblasti sporta, gostovanjem fudbalera bijeljinskog  ,,Borca” u Firtu, na poziv Kluba Jugoslovena. Saradnja je proširena, da bi kasnije bila krunisana i ozvaničena potpisivanjem Povelje o bratimljenju.
U Firtu je sredinom juna 1987. godine boravila  delegacija opštine Bijeljina, a povodom potpisivanja Povelje o bratimljenju organizovana je i izložba slika bijeljinskih umjetnika, kao i izložba fotografija Slobodana  Krstića, majstora umjetničke fotografije.

U Osnovnoj organizaciji kooperanata Janja krajem juna te godine otpočelo je preuzimanje prvih zasada maline. Ovo voće do tada nije imalo veću tradiciju u ovom kraju, ali su prvi zasadi maline podignuti u Obriježi, Ruhotini, Glavičicama i Bjeloševcu. Malina je otkupljivana po akontnoj cijeni od 600 dinara za kilogram, prve, i 300 dinara za kilogram druge klase.
                                
Semberske novine - Lj.Ljubojević