:: Semberija INFO ::

 

Uspješno zatvorili krug od njive do trpeze


Mladen Lazić iz Golog Brda kod Bijeljine, vlasnik porodičnog preduzeća ,,Mamex”, na svom porodičnom imanju već dugi niz godina proizvodi povrće u plastenicima i na otvorenim površinama, a od prije tri godine otvorio je i pogon za preradu povrća. S ponosom ističe da se prerađevine od povrća proizvode po tradicionalnom ,,Maminom receptu”, a tradicija podrazumijeva i kvalitet.


 
Početak godine, kaže u razgovoru za ,,Semberija info” Mladen Lazić, bio je obilježen velikim poskupljenjem repromaterijala, vještačkog đubriva, plastičnih folija, folija za plestenike, traka za navodnjavanje.



-Cijene su enormno povećane. Vještačko đubrivo je sa 60 KM, za stotinu kilograma, poskupjelo  na 240 KM. Trake, koje su koštale sedam pfeniga po metru dužnom, sada koštaju 15 pfeniga, folija je sa 4,80 KM poskupjela na dvanaest, odnosno trinaest KM. Neki repromaterijali su poskupjeli duplo, pa i troduplo, te su neminovno uticali na povećanje troškova proizvodnje. S druge strane, imali smo sušu, poskupljenje dizel - goriva sa 1,60 KM, po litru, na 3,40, odnosno 3,50 KM po litru. Trenutna cijena je 3,20 KM po litru. Bili smo u ovoj godini u izuzetno nezavidnoj situaciji. S jedne strane, imali smo skup repromaterijal, dok smo, s druge strane, imali veliku sušu. Cijena proizvoda na tržištu nije povećana u toj mjeri da bi se mogli kompenzovati svi ovi proizvodni troškovi. Smatram da će veliki broj proizvođača povrća biti na gubitku u ovoj godini. I naša proizvodnja je na pozitivnoj nuli.
Pokušavamo da izvučemo sredstva koja smo investirali u proizvodnju. Život teče dalje, tako da ćemo za novu proizvodnju morati ići u nova zaduženja”, kaže Lazić, ističući da je to veliki problem za poljoprivredne proizvođače koji, uglavnom, sastavljaju kraj s krajem.


 
-Nemamo mogućnost sigurnog plasmana svojih proizvoda, te smo odlučili prije tri godine da pokrenemo vlastitu proizvodnju prerade i konzerviranja povrća, kako bismo zatvorili taj krug od njive do trpeze. Na taj način smo oko 80 odsto svoje proizvodnje u 2022. godini preradili u vlastitom pogonu za preradu povrća. Ostvarili smo i neku dobit, jer se cijena poljoprivrednog proizvoda preradom uvećava za tri do četiri puta. Napravili smo brend ,,Mamin recept”, te smo na taj način uspjeli da se nametnemo na domaćem tržištu, ali smo privukli i kooperante koji su počeli s nama sarađivati. U posljednje vrijeme sve se usmjerava na tržne centre i lance marketa, kada je u pitanju proizvodnja, otkup i prerada povrća”.
 


Mudrost uspjeha

Mudrost uspjeha ,,Mamexa” je porodično gazdinstvo i uključivanje kompletne porodice u posao proizvodnje i prerade povrća. Kada su svi vrijedni, složni i spremni na napore, onda se može očekivati i uspjeh, kaže Mladen Lazić, ističući da je sve više mladih ljudi zainteresovano da ostanu i da žive i rade u Republici Srpskoj i BiH.

-Treba im samo malo odškrinuti vrata i pomoći sa nivoa lokalne uprave i Vlade RS. Svaki benefit poslodavcima pruža šansu da zaposle više radnika koji će, bar desetak mjeseci u godini, imati zagarantovana primanja”, kaže Mladen Lazić.

 
Mladen Lazić kaže da svake godine, sa svojom porodicom i sezonskim radnicima, povrće proizvodi na površini od trideset hektara, od čega oko pet hektara otpada na plastenike. Na toj površini proizvede se i preradi oko tri hiljade tona povrća.



-Kao pioniri u preradi povrća uspjeli smo da proizvedemo i prodamo gotovo kompletnu proizvodnju povrća. Vjerujem da će već početkom ili krajem marta naredne godine naša skladišta biti ispražnjena i da će ustupiti mjesto novim količinama repromaterijala koji je neophodan za narednu godinu. Trenutno imamo dvadeset i dva različita proizvoda, prerađevine od krastavca, paradjza, paprike, cvekle, šarene salate. Dugi niz godina aktivan sam u Odboru povrtlara Republike Srpske. Prvog decembra sam izabran za potpredsjednika Udruženja povrtlara RS. Iz Bijeljine je izabrano još pet članova u Upravni odbor, tako da vjerujem da ćemo uz dobar dogovor i uz konsultacije s Ministarstvom poljoprivrede ostvariti određeni pomak, u smislu pružanja pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima. Republički budžet za podsticaje u poljoprivrednoj proizvodnji planiran je na iznos od 150 miliona KM za narednu godinu. I mi, povrtlari, računamo na dio tih sredstava, jer za nas nova sezona, praktično, počinje već krajem januara i početkom februara naredne godine. Ministarstvo poljoprivrede se okrenulo domaćim proizvođačima, jer se očekuje nestašica hrane u svijetu. Zbog toga će biti neophodno stvaranje zaliha pšenice, kukuruza i konzerviranog povrća i voća”, pojašnjava za ,,Semberija info’’ Mladen Lazić.

Semberija info